The Daily Beast otkrio je novi trend u Indiji da se u islamskim manjinskim lokalnim zajednicama sve više uvode šerijatske sutkinje. Safia Akhtar iz Bhopala triput tjedno saslušava strane u sporu oko pitanja poput zlostavljanja, nevjernih muževa, napuštanja i sličnog, da bi potom donijela svoj pravorijek u skladu s šerijatskim pravom. Zasad ih je u Indiji jako malo, ali se stvari jako mijenjaju nakon što su muslimanke odlučile u svoje ruke uzeti svoju sudbinu, umorne od mizoginije, pa tako i pitanje islamskog pravosuđa.
"U indijskoj muslimanskoj zajednici pojavio se alternativni glas koji sada zahtijeva pravdu i jednakost za žene", kazala je za Daily Beast Zakia Soman, aktivistkinja organizacije BMMA koja oodnedavno organizira školovanje šerijatskih sutkinja. Indija jest sekularna država, ali vlada unutar lokalnih zajednica, manjinama dopušta da same sređuju određena pitanja poput vjenčanja, razvoda, nasljeđivanja i sličnih stvari. Što se muslimana tiče, u Indiji živi najveća muslimanska vjerska manjina na svijetu, njih 180 milijuna, pa je velika nacija s više od milijardu građana ujedno je, poslije Indonezije, i druga zemlja na svijetu po apsolutnom broju muslimana.
A kad se unutar tolike zajednice pokrene ovakav pokret kao što je ulazak žena u pravosuđe, onda to ima dalekosežne posljedice. Što se Soman tiče, na ovaj način će se stati na kraj praksama koje smatra barbarskima i nekuranskima kao što je, primjerice, poligamija ili vjenčavanje djece. Drugim riječima, žene poput Soman savršeno su svjesne da problemi koji muče indijske muslimanske nemaju ništa s islamom kao takvim, nego s muškarcima.
"Ako promatramo stihove u Kur'anu o vjenčanju, razvodu, poligamiji, vodstvu, o položaju žena, savršeno je jasno da su u očima Boga muškarci i žene jednaki. Šerijatskim sutkinjama ipak ne ide tako lako. Prvo što su s jedne strane suočene s šokiranim, konzervativnim muškarcima, naviklima na šerijatske suce s bradama, a nerijetko se događa da netko zatraži i da ih se izbaci iz muslimanske zajednice.
Mada je najvjerojatnije riječ o klericima koji se osjećaju ugroženima zbog ženske konkurencije, cinik bi rekao da su možda u strahu da bi se žene mogle pokazati neugodno dobre u šerijatskom pravosuđu. Kritika, međutim, dolazi i iz sekularnih krugova muslimana, pa i drugih, koji se protive postojanju paralelnog pravosudnog sustava, posebno ne takvog kao što je onaj temeljen na vjeri.
