Top News
2975 prikaza

Skandalozni pamflet Radničke fronte o Građanskom odgoju

Prosvjed Radničke fronte
Patrik Macek (PIXSELL)
Članovi Radničke fronte u Građanskom odgoju vide 'problem afirmacije poduzetništva', pa zato nisu htjeli dati glas uvođenju Građanskog odgoja u zagrebačke škole

Na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba, odbijen je prijedlog o uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti u zagrebačke osnovne škole. Početkom ožujka, prijedlog o uvođenju GOO-a podnio je Klub gradskih zastupnika SDP-a, HSS-a i NH-PS-a, ali je na glasovanju u ponedjeljak prijedlog odbijen.

Među protivnicima bili su zastupnici stranaka Bandić Milan 365, HDZ i Neovisni za Hrvatsku, a zanimljivo je da je za prijedlog suzdržana bila Radnička fronta. U njihovo ime glasala je Katarina Peović Vuković, trenutna zastupnica Radničke fronte u Skupštini, obzirom da su nakon izbora najavili da će se rotirati.

U komentarima na Facebooku, ispod jednog statusa gdje je ljudima bilo nejasno zašto je Radnička fronta bila suzdržana, Peović Vuković se javila i među ostalim napisala da se u ovom prijedlogu "nekritički slavi poduzetništvo".

Komentar Katarine Peović Vuković na Facebook | Author:
Radnička fronta je o svojoj odluci objavila priopćenje u kojem navodi "problem afirmacije poduzetništva" u sklopu građanskog odgoja. Ovaj poprilično skandalozni pamflet prenosimo u cijelosti:

Građanski odgoj je korisna edukacija u mjeri u kojoj se putem ovog izbornog izvanškolskog predmeta educira djecu o pitanjima ljudskih prava, demokracije, rodne ravnopravnosti, funkcioniranja lokalne samouprave, vladinog i nevladinog sektora, volontiranja, aktivizma. Građanski odgoj upozorava na štetnosti diskriminacije, manipulacije medija, nezdrave prehrane; razliku između potreba i želja, na problem rodnih stereotipa i diskriminacije na temelju spola, itd.

Radnička fronta će ipak glasati suzdržano za ovaj prijedlog i to prije svega jer je riječ o obrazovnom programu koji je u potpunosti ograničen horizontom tržište ekonomije, poduzetništva i individualizma. U udžbeniku se pojavljuje samo jedna figura u svijetu rada i proizvodnje – to je poduzetnik, dok se riječi rad, radnik i radništvo gotovo i ne pojavljuju.

Poduzetništvo se definira puno šire od ekonomskih odnosa. “Poduzetnik je osoba koja posjeduje vlastito poduzeće” ali i “način razmišljanja, djelovanja i rješavanja problema”. Za poduzetništvo se kaže da je to odgovorno ponašanje, koje donosi motiviranost, usmjerenost, inovativnost, kreativnost, otvorenost prema novome.“Biti poduzetan”, piše u udžbeniku, “znači imati razvijene vještine koje omogućuju uspješno vođenje vlastita života”. Uspjeh, ostvarivanje ciljeva i preuzimanje odgovornosti – postavljaju se kao dobre poduzetničke osobine i stavljaju na sam vrh pozitivnih društvenih karakteristika.

No mit o herojskom individualnom poduzetniku u ekonomiji davno je otišao u povijest. Najnerazvijenije zemlje su pune poduzetnika. Prema istraživanju OECD-a u zemljama u razvoju 30-50% nepoljoprivredne radne snage je samo-zaposleno. U nekim od najsiromašnijih zemalja postotak ljudi koji rade kao samostalni poduzetnici čak je iznad toga – 66,9% u Gani, 75,4% u Bangladešu, a čak 88,7% u Beninu. Na ulicama siromašnih zemalja, naići ćete na žene, muškarce i djecu svih dobi koji prodaju sve čega se možete sjetiti – to je individualno poduzetništvo.

Suprotno tomu, na bogatom Zapadu poduzetništvo je kolektivni posao. Poduzetništvo se oslanja na bogatu infrastrukturu. Ni Edison ni Gates nisu postali što su postali individualno već uz pomoć institucija – ako ni čega drugog onda znanstvene infrastrukture koja im je omogućila da upotrijebe i eksperimentiraju svojim znanjem.

U razvijenim zemljama pak samo je 12,8% nepoljoprivredne radne snage samo-zaposleno. U nekim zemljama taj omjer čak je niži od jednog na deset ljudi: 6,7% u Norveškoj, 7,5% u SAD-u, 8,6% u Francuskoj. Šansa da će prosječna osoba u nerazvijenoj zemlji biti poduzetnik je više nego dva puta viša nego u razvijenim zemljama (30% naspram 12,8%). Razlika je pak 10 puta ako usporedimo Bangladeš i SAD (7,5 naspram 75,4). U najekstremnijem slučaju šansa da će netko iz Benina biti poduzetnik je 13 puta veća nego u Norveškoj (88,7 naspram 6,7).

Problem afirmacije poduzetništva je i širi – riječ je o individualizaciji krivnje i tumačenje neuspjeha kao posljedice nedostatka individualne inicijative, umjesto, što je najčešće slučaj - socijalnih faktora i okružja. Činjenica da netko može uspjeti u specifičnom poslu ne znači da svi mogu uspjeti u njemu. Ipak tržišna igra povezana je s fenomenom neplaniranih posljedica. Tržište je zbir djelovanja svih aktera koje redovito donosi fenomene koje većina nije mogla predvidjeti niti uklopiti u vlastite poslovne planove.

Kroz građanski odgoj, a u segmentu rada i proizvodnje – trebali bismo promicati osvještavanje o radničkim pravima, osnovama ekonomije, razumijevanju proizvodnih odnosa, promicati rad neovisan od fluktuacije i nepredvidivosti tržišta, kao i zastupati radničku solidarnost.

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Perun 09:03 10.Svibanj 2018.

    Ovo je gubitnička situacija za RF kako god okreneš. Ono što je najčudnije jeste to kakoidioti iz SDP daju uopće ovakve prijedloge. to zarpavo samo potvrđujeda u rvatskoj osim ŽZ nema prave alternative sadašnjem odnosu prema zapadu i EU. Kradeze ... prikaži još! i sdp su njihovi poltroni kao što su i republikanci i demokrati masonski poltroni u SAD-u koji daju privid demokrafije masama. ŽZ je jedina prava alternativa a ovo su obični igrokazi.

  • Neverin 18:09 09.Svibanj 2018.

    @Ichita, za razliku od tebe, naša zastupnica koja je glasala suzdržano u vezi Građanskog odgoja pročitala je kurikulum... . Pa ti predlažem da pročitap. Ja sam iz Rijeke i na neki sam način ponisan da je to krenulo iz Rijeke, ... prikaži još!, ali vjeruj mi start upovi i poduzetnički duh koji se ovdje indoktrinira malo podsjeća na set noviji reklama Ožujskog upravo o poduzetništvu u Hrvata. Sjeti se da su '90 svi htjeli biti direktori i kako je krasno završila ta priča.

  • Ichiban 12:57 09.Svibanj 2018.

    Čovjek ne može vjerovat da ovakvi veliki umovi još postoje! Nazadno razmišljanje do bola, a sve pod egidom "Kruha bez motike!"