Mirnog glasa, Marina je BBC-jevoj novinarski svoju priču o životu sa suprugom ispričala nabrajajući mnoštvo jezivih detalja o batinama koje je trpjela cijelu jednu godinu. Pa i duže. Spustila je čarapau i pokazala dug ožiljak na nozi gdje su joj ugradili metalnu pločicu. Smrvljene su joj bile obje pete, polomljena rebra, kad ju je gurnuo kroz prozor njihovog stana na drugom katu. Više od 600 Ruskinja poubijaju njihovi bračni partneri svakog mjeseca, procjene su na osnovu policijskih statistika. A opet, neki strahuju da bi stanje moglo biti još i gore.
Donji dom ruske Dume odobrilo je zakonski amandman kojim se obiteljsko nasilje izbacuje iz kaznenog zakona. Marina je svoj pad s drugog kata preživjela i provela tri mjeseca u invalidskim kolicima. A nasilje nije prestalo ni tada. "Na policiju sam otišla nakon što me je pretukao u kolicima", prisjeća se sada smještena u skloništu za žene u predgrađu Moskve. "Lice mi je cijelo bilo nateklo, usna mi je bila raspukla. A oni ga nisu zatvorili čak ni tada. U policijskoj stanici sam im plačući govorila da ne smijem kući jer će me pretući ako dozna gdje sam bila", kaže Marina.
"A policajci su mi rekli da to nije hotel. 'Ne možemo te ovdje zadržati.' I to je bilo to." Uglavnom, ako predsjednik Vladimir Putin potvrdi izglasani amandman, to će značiti da obiteljski zlostavljači koji prvi put pretuku člana obitelji, ali ne toliko da bi zlostavljana žrtva morala u bolnicu, neće morati u zatvor. Za takve bi najveća kazna bila globa ili provesti noć u policijskom zadržavanju. Amandman je u parlamentu prošao uz raspravu u zaštiti obitelji od miješanja sa strane.
"Krajnje nam je važno zaštititi obitelj kao instituciju", objasnila je Olga Batalina, jedna od autorica amandmana. Njen prijedlog poništava izmjenu zakona koja je uvedena u srpnju, po kojem je po prvi put premlaćivanje srodnika proglašeno kaznenim djelom. I dok su aktivistkinje za ženska prava to pozdravile, potez je naišao na veliki otpor među ruskim sve konzervativnijim političkim elitama. Zastupnici su to proglasili "protuobiteljskim" potezom, tvrdeći da nekakav stranac može ošamariti dijete i dobiti globu, dok roditelj koji učini to isto, riskira zatvor.
Poništavanje takve odluke, one iz srpnja, dio je šire tendencije otpora u Rusiji protiv zapadnih vrijednosti. "Govorimo o sukobima u obitelji. Na takve probleme ne bismo trebali gledati s liberalnih gledišta", ustvrdio je ultrakonzervativni zastupnik Dume Vitalij Milonov. "To je kao da imate trojac u krevetu. Spavate sa suprugom, ali i s humanitarnom organizacijom." No, Marina i svi oni koji vode sigurnu kuću, utočište za žene u kojem je ona odsjela, smatraju da žrtve trebaju snažniju zakonsku zaštitu, a ne slabiju.
Trenutno je u prizemlju jednog samostana stiješnjeno čak pet obitelji. Mjesto je bučno, ispunjeno cikom djece koja se igraju; ugodno je kaotično, udobno i sigurno. Kuća se financira dobrovoljnim prilozima, žene dobivaju sklonište i savjetovanje. Nudi im se i pomoć pri podnošenju kaznenih prijava protiv njihovih zlostavljača, što je postupak koji je bio kompliciran i prije najnovijeg amandmana. "Iz našeg iskustva samo je jedna žena uspjela dovesti svoj slučaj na sud", kaže nam Alijona Sadikova, voditeljica skloništa.
A čak i tad, zlostavljača su pomilovali i pustili iz zatvora već nakon jednog mjeseca. "A sada će najveća kazna za premlaćivanje biti globa. Usto, nakon što se žena vrati kući, suprug će se moći osvjetiti", upozorava Sadikova. Promjena u zakonu znači i to da će odgovornost za prikupljanje dokaza biti na žrtvi, policija više neće po službenoj dužnosti otvarati slučaj. "Za osobu koja je u dubokoj krizi, to je naprosto nemoguće", upozorava dalje Sadikova.
Prijedlog posebnog zakona koji bi pokrivao obiteljsko nasilje u parlamentarnu proceduru poslan je prije više od jedne godine. Uključuje zapovijedi o sprečavanju nasilja, prevenciju i poseban trening za policajce. No, nacrt zakona uopće ne napreduje; umjesto toga, zastupnici su zlostavljačima smanjili kazne. "To je kao da su im dali dozvolu za premlaćivanje; kao da nije riječ o ničem ozbiljnom, kao da je riječ o pljusci ili odgurivanju.
Ali to može dovesti do vrlo teških posljedica", upozorava Iarina Matvienko. Ona vodi dežurni telefon "Aninog kriznog centra" koji je prošle godine zaprimio kakvih 5000 poziva u pomoć od žena. "Obiteljsko nasilje nije nekakva uobičajena obiteljska svađa. Ovdje govorimo o sistematskom ponašanju. Tako da je dopuštanje nekažnjavanja posebno opasno, žene su sa zlostavljačima ostavljene u situaciji jedan na jedan", objašnjava.
Marina je sada sigurna i postepeno počinje iznova izgrađivati svoj novi život. Ona ima posao u samostanskoj pekarnici i štedi za preseliti se u stan s 10-godišnjom kćeri. Ali nije uspjela izvući svoje najmlađe dijete dok je u panici bosonoga bježala. Sad se sa suprugom parniči oko skrbništva. "Pa, kako mogu dopustiti da moja kći ostane s njim nakon svega što je učinio?", nastoji shvatiti Marina.
Unatoč ožiljcima na njenom tijelu, njenog supruga nikada nisu s uspjehom kazneno procesuirali. A s najnovijim zakonskim promjenama, raste zabrinutost da će sada pred zakon odgovarati još i manje zlostavljača nego ranije i da će intervencija prije nego što zlostavljanje postane opasno, biti još teže.
