Top News
118 prikaza

Spas u zadnji čas: Nećemo biti 'hot spot'

Izbjeglički val iz Sirije
Borna Filic (PIXSELL)
Vrijeme altruizma je prošlo, upozoravaju geopolitičari. Zemlje na ruti sad će bez okolišanja postavljati prepreke na granici, a u najužem izboru za ‘hot spot’ su Turska i Makedonija

Prema nekim procjenama, val izbjeglica koji na rubovima Europe čekaju početak proljetnog pokreta mogao bi biti veći od lanjskog. Situacija, međutim, više nije ista. 

Njemačka, glavno odredište migranata, ciljani bazen, puna je “do vrha”. Austrija je blizu te razine. 

U Europi je došlo do “zamora empatije” - prve izbjeglice izazivali su silnu sućut, u nekim, osobito njemačkim gradovima, priređivan im je topao doček, ali masovnost i učestalost prizora učinili su nas, kako to biva u svemu, neosjetljivima. 

A što kad se tranzitna vrata otvore?

Od Turske do Njemačke sve su zemlje do sada bile samo tranzitne postaje, no tranzit je pri kraju: kad Austrija onemogući ulaz, na jugu će se početi stvarati čepovi. 

To je noćna mora svih država na ruti, od Grčke do Slovenije.

"Gledano kratkoročno i sebično, situacija nije loša za Hrvatsku", kaže Zoran Kusovac, analitičar Janes’s Defencea, koji objašnjava kako su geopolitički i povijesni razlozi u najgori položaj bacili dvije druge zemlje: Grčku i Tursku.

"Hrvatska je tranzitna zemlja. Sve teče glatko dok se tranzitna vrata otvaraju na oba kraja. Problem počinje kad se vrata na ulazu otvore ali na izlazu ostanu zatvorena... Grčka je na kraju Prvog svjetskog rata zamišljena kao zemlja iz koje će Englezi i Francuzi kontrolirati Tursku, posebno u svjetlu mogućnosti da Turska padne u rusku sferu utjecaja ili u ruske ruke. Zato su grčkoj ostavljeni otoci koji idu duboko prema Turskoj. Zbog broja tih otoka i konfiguracije terena Grčka, kao prva zemlja Schengena, ne može zaustaviti prodor izbjeglica. Oni, povrh toga, za taj posao nemaju ni volje, ni novca, ni organizacijskih mogućnosti. Grčka te ljude može “lifrati” Makedoniji i Bugarskoj ili ih vraćati u Tursku. Stoga će EU taj problem morati rješavati ili u Makedoniji ili u Turskoj", objašnjava Kusovac.

Europska politika oko izbjeglica propala je i prije no što je zaživjela

Od Grčke se, prema njegovu mišljenju, nema smisla praviti “antemurale europeansis”, predziđe europejstva, pa ostaje pitanje od koje zemlje napraviti hot spot - od Turske ili od Makedonije...

"Takva odluka još nije donesena jer je skopčana s nizom problema", objašnjava Kusovac.

"Obje zemlje imaju ozbiljnih unutarnjih, narodnosnih problema. Makedonija ima veće ekonomske probleme, ali je i premala da bi mogla primiti toliki broj ljudi. Inače, u nekim manjim zemljama poput Jordana već danas imate oko milijun izbjeglica iz Sirije, tako da problem nije samo u našoj regiji, naprotiv", kaže Kusovac, koji dodaje da će obje zemlje, za sve ustupke koje čine, tražiti političke protuusluge.

"Ni Makedonija ni Turska nisu članice EU i nemaju realne šanse to postati u dogledno vrijeme. One će stoga trgovati. Glavno je pitanje kako će se sad postaviti Turska, Jordan i druge arapske zemlje u kojima je veliki broj izbjeglica.

"Hrvatska nije u ozbiljnom problemu. Europska jedinstvena politika oko izbjeglica propala je i prije no što je zaživjela. Sad je to prepušteno nacionalnim državama. Nitko više nije ‘bad guy’ ako zatvori granice. Sad svi imaju isti problem, i on neće biti nerješiv dok god se u tranzitnim zemljama ne počne povećati broj ljudi koji je moguće podnijeti.

Na svim granicama raste broj prepreka

Ako, međutim, države ne budu mogle izbacivati one koji dolaze, onda nastaje problem i jedino rješenje bit će potpuno zatvaranje granice. Kako se granica prihvatljivog pod prisilom novih činjenica spustila, sve je više vjerojatno da ćemo možda gledati sav repertoar kontorle granica, od mreža i žilet-žice do uporabe svih sredstava sile kojima države legitimno brane svoje granice", smatra Kusovac.

U Hrvatskoj se ne bi trebao formirati čep jer su sve države sudionice u cijelom lancu danas tvrđe nego prošle godine. 

Na svim granicama raste broj mehaničkih i drugih prepreka i to će rijeku ljudi, vjerojatno, držati pod kontrolom, pojašnjava naš sugovornik. Tračak nade daje i mirovni proces u Siriji, kao i izbori najavljeni za proljeće. 

Jednom, kad se u toj, razorenoj a naftom bogatoj zemlji uspostavi mir, izbjeglice će moći nazad a posla bi - u povoljnom scenariju - trebalo biti dosta za sve. Taj tenutak, nažalost, još nije blizu.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.