Top News
456 prikaza

Pametna, radikalna i lijepa nasljednica Angele Merkel: "Zabranila bih nošenje burke"

Julia Klöckner
Fredrik von Erichsen/DPA/PIXSELL
Julia Klöckner uvodi kvote za migrante, traži da se potpuno asimiliraju u kulturu u kojoj žive, a za to je dobila i potporu unutar stranke koja je donedavno branila kancelarku

Dok je još u prosincu za svoju politiku otvorenih vrata prema migrantima, kojih je u Njemačku već stiglo 1,1 milijun, kancelarka Angela Merkel dobivala široku potporu javnosti, pa čak i desetominutni pljesak na konvenciji svoje Kršćansko-demokratske unije (CDU), nakon izgreda tijekom novogodišnje noći u Kölnu (kad su se skupine migranata nasilno ponašale prema ženama) klatno se okrenulo.

Merkel gubi na popularnosti, među njezinom parlamentarnom skupinom u Bundestagu pojavili su se čvrsto organizirani protivnici koji traže strožu kontrolu migracijskog vala.

Zadnjih dana govori se i o mogućnosti da bavarski CSU (Kršćansko-socijalna unija), inače sestrinska stranka CDU-a i koalicijski partner, zbog razlika oko tog pitanja napusti vladu u Berlinu.

Merkelici najveća prijetnja dolazi iz stranke

Stvari su otišle toliko daleko da je Sigmar Gabriel, vođa SPD-a (Socijaldemokratska partija) i vicekancelar, poručio čelniku CSU-a Horstu Seehoferu, koji politiku središnje vlade o migrantima želi osporiti na Ustavnom sudu, da i bez njega dvije vodeće njemačke stranke, koje su od 2013. godine u velikoj koaliciji, imaju većinu.

No možda najveća prijetnja njezinoj politici i političkoj karizmi proteklih dana došla je iz njezine vlastite stranke. Julia Klöckner, jedna od pet potpredsjednica CDU-a i vođa te stranke u pokrajini Rheinland-Pfalz (Falačko Porajnje), izišla je u javnost s prijedlogom koji je nazvala A2.

U tom se prijedlogu traži uspostava pograničnih centara na granici s Austrijom kako bi se ubrzalo vraćanje svih onih imigranata koji ne zadovoljavaju uvjete za azilom.

Zatražila od izbjeglica da se potpuno integriraju

Također, predlaže se uspostava dnevnih kvota migranata koje pojedine općine mogu primiti. To znači da bi migranti iz tih pograničnih centara u Njemačku mogli ući tek kad pojedina općina kaže da ima mjesta za njih. U suprotnom, bili bi na čekanju.

Klöckner se zalaže i za pomoć vlade u Berlinu Italiji, Turskoj i Grčkoj kako bi u tamošnjim registracijskim centrima učinkovitije nego dosad kontrolirali tko zadovoljava uvjete za azilom, a koga odmah treba vratiti. Ta političarka od ranije je poznata po čvrstim, ali ne protuimigrantskim stavovima.

Tražila je od njih da prihvate zakonsku obvezu integracije, obavezno učenje njemačkog jezika, ustavnu lojalnost te zabranu nošenja burke i drugih pokrivala za lice.

Projekt nisu prihvatili s oduševljenjem

Iako Klöckner tvrdi kako je njezin prijedlog zapravo samo nadopuna politike koju provodi njezina stranačka šefica i kancelarka Angela Merkel (zato ga je nazvala A2, kao korak dalje u istom smjeru), već i sama činjenica da je odmah za njega dobila brzu potporu od bavarskog CSU-a (koji također traži tranzitne centre uz granicu, ali i prihvat samo do 200 tisuća migranata godišnje), govori da je to ipak velika promjena.

Kancelarkini suradnici, očekivano, nisu ga prihvatili s oduševljenjem. Ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere, inače član CDU-a, relativizirao je njezin plan tvrdnjom kako njemačka policija svakodnevno odbija od 100 do 200 ljudi na granici koji ne ispunjavaju uvjete.

Julia Klöckner | Author: Fredrik von Erichsen/DPA/PIXSELL Fredrik von Erichsen/DPA/PIXSELL

Međutim, Klöckner će sa svojim planom, za koji analitičari smatraju da je pažljivo sročen kako ne bi izgledao da je protiv politike Angele Merkel, a opet bi javnosti poslao poruku kako se radi o nečem drukčijem, ići dalje.

Ta bivša novinarka, koja je svojedobno bila i urednica u vinarskim časopisima, važan ispit za svoju buduću političku karijeru imat će na pokrajinskim izborima u Falačkom Porajnju (s glavnim gradom Mainzom) početkom ožujka. Ankete joj zasad daju prednost u odnosu na protukandidate iz SPD-a koji vladaju tom saveznom državom u savezu sa Zelenima.

Ako Klöckner uspije pobijediti, a upravo program A2 u vezi s migrantima je najvažniji dio njezine kampanje, to će biti i jasan signal vladi u Berlinu kako će nešto morati mijenjati.

Samo trideset osoba bilo je protiv Merkel

Tim više jer je CDU trenutačno na vlasti tek u 4 od 16 njemačkih saveznih država, odnosno pokrajina. Ali ne samo to. Mogući uspjeh te CDU-ovke iz Mainza mogao bi se tumačiti i kao poruka kako je možda došlo vrijeme za novog lidera u toj stranci.

Iako je Merkel na zadnjoj stranačkoj konvenciji reizabrana s 97 posto glasova (samo 30 osoba je bilo protiv nje), od tada se mnogo toga promijenilo.

Uz to, i Julia Klöckner je svojedobno na izborima za stranačko predsjedništvo dobila respektabilnih 92 posto glasova, što je bilo najviše u odnosu na sve druge koji su izabrani u stranačko vodstvo.

Zna se ponašati pred kamerama i zna politiku

Očito je kako uživa povjerenje u toj stranci, a ako joj svoju naklonost na predstojećim izborima daju i birači, Klöckner će biti teško zaustaviti.

Njezino ime i dosad se, doduše stidljivo, spominjalo kao jedno od onih koji bi je mogli naslijediti. Određeno vrijeme su uz nju figurirali i spomenuti Thomas de Maiziere te ministrica obrane Ursula von der Leyen kao mogući kandidati, ali nedostaje im karizme, svoj posao u državnoj službi rade odgovorno i savjesno, ali nemaju “ono nešto” čime bi privukli birače. Toga, čini se, napretek ima Julije Klöckner.

Ta političarka rođena 1972. (studirala je političke znanosti i teologiju) je sredinom devedesetih bila izabrana za njemačku vinsku kraljicu (Deutsche Weinkönigin), zna se ponašati pred kamerama, a očito je kako ima i dara za politiku jer se već dugo nalazi u CDU-ovim političkim strukturama i, postupno, ali uporno, samo ide naprijed.

Bila je zastupnica u Bundestagu, a i u timu koji je vodio pregovore o stvaranju velike koalicije sa SPD-om. Sad je došla na svoju političku i životnu raskrsnicu. Mnogi u CDU-u kojima je Merkel sa svojom dugom vladavinom već pomalo dosadila rado pogledavaju u nju kao moguću nasljednicu. I bavarski CSU rado bi je vidio na tom tronu.

Katolkinja je, relativno konzervativnih stavova (protivnica je pobačaja) i, što je najvažnije, drže je zbog njezina plana A2 saveznicom u njihovu sukobu s kancelarkom oko rješenja migrantske krize.

Klöckner zasad ne daje naslutiti kako je konkurentica moćnoj kancelarki. Stalno ponavlja kako su na istom putu i često se zna “obrecnuti” na njezine kritičare pozivajući ih preko medija “da zašute”.

Međutim, poznavatelji tamošnjih političkih prilika gotovo su sigurni kako to “nenapadanje” neće potrajati dugo.

Kohl ju je uveo u politiku, a ona ga je hladno izdala

U Njemačkoj, doduše, ne bacaju bivši lidere kroz prozor kad novi zasjednu u njihove stolice. Ali i tamo se događaju obračuni nakon kojih se protivnici, često i osramoćeni, šalju u političku mirovinu.

Takvog pristupa nije bila lišena ni sama Merkel. Mnogi nisu zaboravili kako je “Kohlova djevojčica”, kako su je zvali, iskoristila prvu priliku i sa stranačkog trona gurnula svojeg patrona zbog afere s financiranjem stranke iako ju je baš Kohl s istoka Njemačke uveo u visoku politiku. Potom je bez previše skrupula zasjela u njegovu stolicu. Kohl joj to nikad nije oprostio.

Julia Klöckner i Angela Merkel | Author: Fredrik von Erichsen/DPA/PIXSELL Fredrik von Erichsen/DPA/PIXSELL

Stoga ni pri mogućem sučeljavanju Merkel i Klöckner ne treba očekivati previše milosti. Sve se to događa u kontekstu sve češćih komentara u tamošnjim medijima u kojima se postavlja pitanje svjedočimo li možda, zbog razdora koji je u vezi s migrantima nastao u većini struktura njemačkog društva, i o početku kraja političke karijere Angele Merkel.

I to nakon što ju je američki Time zbog njezine uloge u rješavanju dužničke krize, spašavanju eurozone i angažmana u vezi s kriznim žarištima u svijetu, izabrao za – ženu godine.

Merkel je na čelu CDU-a već 16 godina, kancelarka je 11 godina, a parlamentarni izbori su sljedeće godine. U njemačkoj javnosti prevladava uvjerenje kako rješenje treba pronaći tijekom zime jer se s poboljšanjem vremena očekuje nova navala migranata, kojih bi dnevno moglo pristizati i po desetak tisuća (sad ih pristiže do tri tisuće).

Merkel je puno ulagala u mogući dogovor s Turskom, obećala im je tri milijarde eura i neke popuste pri pregovorima s EU, ali vlada u Ankari je na puno toga pristala, a gotovo ništa nije napravila.

Turci su puno toga obećali, ali malo toga ispunili

Njemačka kancelarka ne može računati ni na solidarnost ostalih europskih zemalja. Čelnici s područja bivše istočne Europe ne primaju migrante i vode pravi rat (Orban, Fico, Zeman...) protiv nje optužujući je da svojom politikom mijenja “identitet” Europe.

Svoje zakone o azilu pooštrile su nedavno i Danska, Švedska te Švicarska. Britanci ne dopuštaju gotovo nikome ulaz preko La Manchea. Osim toga, pritišće je i rast protuimigrantskog raspoloženja u samoj državi.

Ksenofobna Pegida, osobito jaka na istoku zemlje, svako malo organizira skupove s kojih se upućuju nedvosmisleno neprijateljske poruke prema imigrantima. Rast popularnosti kod birača zabilježila je i Alternativa za Njemačku, nova desničarska stranka koja bi, prema anketama, mogla početi dobivati i do desetak posto glasova, a zastupa potpuno zatvaranje granica za azilante.

Puno toga će biti jasnije s dolaskom proljeća. Dotad će se znati hoće li Merkel pronaći rješenje za krizu u vezi s migrantima koji će zadovoljiti podijeljenu Njemačku, odnosno hoće li Klöckner dobiti žezlo pokrajinskog šefa u Mainzu, što bi bio njezin veliki korak prema Berlinu.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.