Prema neslužbenim informacijama do kraja ljeta Republika Hrvatska napustit će prostor u kojem se sada nalazi hrvatsko veleposlanstvo u Moskvi i preselit će u prostor u kojem se sada nalazi hrvatski konzulat.
Expressovi izvori bliski diplomatskim krugovima i Ministarstvu vanjskih poslova RH potvrdili su ovakav aranžman, opovrgnuli su da iza toga stoji ikakvo novo zaoštravanje odnosa Zagreba i Moskve, ali i dodali da je Hrvatska mogla i trebala bolje kalkulirati s troškovima u rješavanju problema s ambasadama Rusije u Zagrebu i Hrvatske u Moskvi što se povlačilo godinama.
Koliko se problem povlačio pokazuje i to što je ovo bilo i jedno od pitanja koja su tijekom svojih susreta bistrili Kolinda Grabar Kitarović i Vladimir Putin. Dvije zemlje sklopile su 1993. godine Sporazum o smještaju diplomatskih predstavništava, i po njemu je svaka država drugoj pružala prostor za ambasadu. Hrvatska je u Moskvi besplatno na korištenje dobila zgradu "unutar zlatne milje" od centra Kremlja, površine 1500 četvornih metara, na adresi Korobejnikov pereluok 16/10.
Večernji list je prošle godine, pišući o signalima da se stvar riješi na tragu ovoga što se događa sada, napisao da je ta zgrada tako prostrana da je Hrvatska Rusiji uzvratila besplatnim korištenjem dva objekta u Bosanskoj ulici na Črnomercu u Zagrebu; jedne vile za veleposlanstvo i manju zgradu za konzulat. O kakvoj je zgradi u Moskvi riječ, objasnio nam je sugovornik upoznat sa situacijom:
"Ta zgrada dovoljna je za urede i prostor za rad desetak zaposlenih, a na najgornjem katu nalazi se stan za veleposlanika. Kakav je to stan? Pa, recimo da je riječ o običnom stanu, funkcionalnom, o nikakvom posebnom luksuzu, u svakom slučaju trebalo bi ga obnoviti u skoro vrijeme."
On nam je rekao i to da, koliko god je položaj te zgrade u Moskvi, posebno u odnosu na Kremlj i na rijeku, spektakularan, "neke zemlje iz regije" veleposlanstva u Moskvi imaju u bitno većim prostorima. No, sve je godinama bilo u redu. Stvari su se naglo promijenile kad je Republika Hrvatska vilu u Bosanskoj ulici u Zagrebu, u kojoj se nalazilo Veleposlanstvo Ruske Federacije, morala vratiti obitelji izvornih vlasnika, jer je zgrada nekoć bila nacionalizirana.
Dokument Državnog ureda za upravljanje imovinom iz ožujka 2014. otkriva da se RH već tada našla u problemu koji je trebala rješavati hitno:
"U ožujku 2014. su bila i dva aktivna zahtjeva diplomatskih predstavništva Veleposlanstva Ruske Federacije i Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke za pružanjem pomoći u pronalaženju novih prostorija, koji će biti riješeni u najkraćem mogućem roku."
Ured tu piše da će se u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova utvrditi je li najbolje rješavati problem s ruskim veleposlanstvom nastavkom reciprociteta, da RH plaća troškove njima u Zagrebu, a oni RH troškove u Moskvi, ili sklopiti novi ugovor.
"U cilju aktiviranja korištenja državne imovine, ponudit će se na korištenje i preostali raspoloživi objekti, a u suradnji s MVEP-om. Obzirom da ova vrsta korištenja predstavlja siguran i redovit prihod, nužno je što više objekata aktivirati na ovaj način", stajalo je.
Kada se te dvije rečenice prevedu, to što je napisano znači da je već tada RH Rusiji nudila druge lokacije, te da je bilo jasno da će RH morati početi plaćati najamninu za rusko veleposlanstvo obitelji kojoj je zgrada vraćena u vlasništvo. Večernjak je pisao da je riječ o 18.000 eura mjesečno, plus na to još PDV, oko 2 milijuna kuna godišnje, što je usporedio s cijenama u Moskvi, među najskupljima u svijetu, po kojem običan stan od 60 metara četvornih bilo gdje u tom gradu, samo ne na periferiji, mjesečno stoji čak 1000 eura.
Hrvatska je zato odlučila raskinuti postojeći ugovor i Rusiji je stala predlagati objekte po Zagrebu. Samo, iz ruskog veleposlanstva time nisu bili zadovoljni.
"Zgrada u Bosanskoj je i prokišnjavala.... Rusi su pak tražili tretman u nalaženju zgrade adekvatan onome što ga uživa SAD", otkrio nam je sugovornik ruski dio prepreka postizanja dogovora.
Rusi su sa svoje strane također podnosili prijedloge. Jedan prijedlog je, primjerice, propao zato što je SOA ocijenila da se ta zgrada nalazi previše blizu predsjedničkoj rezidenciji na Pantovčaku. Na kraju se rješenje pronašlo u zgradi u blizini dotadašnje ruske ambasade, u istoj ulici. Taj objekt DORH je odobrio 2017., uskoro je Ministarstvo državne imovine zaključilo da "nema drugih prikladnih objekata".
Na kraju je Republika Hrvatska zaključila da je s njene strane najbolje da iz prostora dosadašnje hrvatske ambasade svoje diplomatsko predstavništvo u Moskvi preseli nekoliko blokova dalje na adresu Ostroženka 23 gdje se sada nalazi konzulat RH. Expressov sugovornik smatra da je taj prostor dovoljan i pogodan da se u njemu organizira Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Rusiji, da se strane to nije problem. No, on isto tako primjećuje da je u vezi Zagreba jedna stvar neobična:
"Zanimljivo je da čak niti Milan Bandić u Zagrebu nije mogao pronaći adekvatan prostor za Ruse, a prije nekoliko mjeseci primio je od Putina odlikovanje kao veliki prijatelj Ruske Federacije."
On još jednom ističe da u ovoj priči s ambasadama Rusije i Hrvatske u Zagrebu i Moskvi nema nikakvih političkih pozadina, bez obzira na vremena i prostor u kojem živimo. Jedna stvar ipak jest ispala donekle naopako, jer je Hrvatska ipak mala zemlja s ograničenim sredstvima.
"Koliko je ovaj aranžman dobar po RH? Mislim da smo trebali smisliti neki koji bi Hrvatskoj bio isplativiji nego što je ovaj", zaključio je.
Što se tiče diplomatskog nekretninskog naslijeđa SFR Jugoslavije, zemlje nasljednice i inače kubure s predstavništvima, diplomatskim i stranima. Otkako je Jugoslavija 1948. raskinula s SSSR-om, Josip Broz Tito krenuo je u diplomatsko širenje diljem svijeta. Kada su zemlje nasljednice 2004. sklopile Ugovor o pitanjima sukcesije, još uvijek je bila riječ o čak 123 nekretnine diljem svijeta, ukupne vrijednosti 266 milijuna dolara.
Jugoslavija je imala velike diplomatske komplekse od Moskve, Washingtona, New Yorka pri UN-u, Brazilije, New Delhija, Bonna, Tokija, pa do zemalja poput Kenije, Egipta, Etiopije ili niza drugih članica Pokreta nesvrstanih. S raspadom SFR Jugoslavije, nastale su samostalne republike kojima su, s obzirom na teritorijalnu, ekonomsku i političku veličinu, sva ta veleposlanstva i drugi objekti, bili daleko preveliki, a istodobno sve te nekretnine danas imaju veliku vrijednost na tržištu nekretnina.
