Štromarov projekt: Iskamčio osam milijuna eura za 'ukleti dvorac' pokojnog tajkuna

Vlada je predložila da se prihvati amandman saborskog zastupnika HNS-a Predraga Štromara da se varaždinski dvorac Šaulovec uvrsti među nove kapitalne projekte Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a cilj je da u tom kompleksu bude Europski talent centar.  

Dvorac je u vlasništvu Varaždinske županije od 2020. godine. Izlicitirala ga je još 2018. godine na javnoj dražbi, koja je provedena nakon što je u stečaj otišla PPI Varaždinka u čijem je vlasništvu taj dvorac bio. U pitanju je tvrtka nekad poznatog kontroverznog varaždinskog poduzetnika, pokojnog Ivana Hudoletnjaka. Nakon dražbe bio je vođen i sudski spor s nasljednicima (Hudoletnjak je preminuo 2016. godine), ali Varaždinska županija je imala pravo prvokupa te je na koncu postala vlasnik. 

Štromar je podnio amandman na Prijedlog državnog proračuna RH  za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, a za projekt Kompleks dvorca Šaulovec Europski talent centar se predviđa 500 tisuća eura u 2025. godini, 3,5 milijuna eura u 2026. godini i 4 milijuna eura u 2027. godini, objavio je Forbes.

Dvorac Šaulovec u Varaždinskoj županiji kraj Črešnjeva prodavala je FINA u sklopu stečajnog postupka nad PPI Varaždinkom. Dvorac se prvo prodavao po cijeni od 8,102.657,85 kuna. Unatoč velikoj vrijednosti dvorca na papiru, nitko ga nije htio platiti, kao da je uklet. Onda je, radi manjka interesa, cijena prepolovljena.

U dvorcu je do svoje smrti živio vlasnik propale PPI Varaždinke Ivan Hudoletnjak. On je, kada je gasio tvrtku, dvorac prodao sam sebi. Točna cifra se ne zna, ali kuloarska pričanja kažu kako je cijena dvorca bila tek nešto više od nove kuće, oko stotinjak tisuća eura, pisao je svojedobno Express. Dva dana prije stečaja, krajem devedesetih, sam je sa sobom, kao direktor Varaždinke, sklopio ugovor o zakupu poslovnih objekata za samo 5000 kuna mjesečno. Dvorac Šaulovec u naselju Črešnjevo je 2003. godine upisan u Registar kulturnih dobara. 

Radimir Čačić kaže kako je "dvorac Šaulovec izuzetno atraktivan, vrijedan ambijentalno i arhitektonski te građevinski najbolje očuvani objekt te kategorije u Varaždinskoj županiji". "U slučaju kupnje dvorca Šaulovec, sredstva bi se osigurala kreditom, ako do trenutka uplate ne dođe do povrata duga države u iznosu od 32,5 milijuna kuna", najavljuju iz Županije, a prenose Varaždinske vijesti.

Prvi put dvorac se spominje 1653. godine u povelji Ferdinanda III. u kojoj se priznaje neopozivo vlasništvo plemićkih dvorova Črešnjevo i Šaulovec. Na internetskim stranicama Županije se kaže da je kompleks nekad pripadao obitelji Saloczy de Šaulovec te je 1653. godine došao u vlasništvo plemićke obitelji Kiš.

Partizani su secesijskim namještajem palili vatru

"U 16. stoljeću je na mjestu dvorca postojala kurija koju je obitelj Kiš 1791. godine obnovila, povećala te pretvorila u dvorac. Početkom 20. stoljeća Karlo Kiš i njegova supruga Ana povjerili su ponovnu dogradnju i preuređenje bečkim arhitektima i tada dvorac dobiva današnji, historicistički izgled.  Tijekom rata dvorac je bio prilično devastiran, partizani su secesijskim namještajem palili vatru kojom su se grijali. Unikatni komadi komoda i ormara, završili su na lomači, objavio je svojedobno Jutarnji list. No unutar dvorca sačuvano je nešto namještaja iz tog razdoblja. Kompleks je 1970. godine zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture. Sa socijalističkim kombinatom, Šaulovec 1984. godine ulazi u ugostiteljske vode - postao je restoran. Krajem 20. stoljeća dvorac i perivoj su preuređeni za potrebe novog vlasnika“, navodi se. Iako se ne spominje Hudoletnjak, on je u posjed dvorca došao 1990-ih godina i u njemu je živio, a prije je tu bio restoran.

U početku je to Županija zamislila kao ekskluzivni ugostiteljski i izložbeni prostor, a aktualna županijska vlast, koju vodi HDZ-ov Anđelko Stričak je, kako su još 2022. godine pisali mediji, došla do toga da to bude mjesto „popularizacije znanosti, darovitosti, kulture i turizma“, kako su to poručivali.

Zbog dvorca je kontroverzni tajkun svojevremeno zaradio i kaznenu prijavu. 

Nasrnuo na domaćicu u hotelu jer nije htjela čistiti dvorac

Hudoletnjak, koji je bio vlasnik i Hotela “Matija Gubec” u Stubičkim Toplicama, navodno je nasrnuo na domaćicu u hotelu, inače dijabetičarku, jer nije htjela doći čistiti dvorac. Kako je žena tada ispričala, Hudoletnjak ju je zvao da dođe čistiti njegove privatne prostorije u dvorcu, na što ga je ona zamolila da je poštedi zbog lošeg zdravlja. U svađi koja je uslijedila Hudoletnjak ju je navodno odgurnuo. Hudoletnjaka su radnici tužili i zbog izrabljivanja, a navodno nije vraćao ni poticaje državi. Porezna uprava jedno je vrijeme istraživala i kako je Hudoletnjak došao do svog bogatstva, a on nikada nije skrivao svoju opsesiju dvorcima.  

Gastarbajter iz Njemačke Ivan Hudoletnjak navodno se obogatio u ratno vrijeme kad je za MORH u vrijeme embarga nabavljao pričuvne dijelove za helikoptere i avione preko svoje tvrtke Hemerson. Dijelove je kupovao u Rusiji i skupo ih preprodavao MORH-u. Tuđman mu je u ime zahvale, kaže legenda, ponudio “Janu”, a Hudoletnjak je odabrao “Varaždinku”. Navodno je rekao da će radije proizvoditi vino nego vodu. “Varaždinka” je u svom vlasništvu imala i dvorac Šaulovec i tako je dotad elegantan dvorac završio u rukama jednog od varaždinskih i hrvatskih poslijeratnih tajkuna. Ubrzo je postao  vlasnik hotela “Matija Gubec” u Stubičkim Toplicama i Zagorjepleta. 

Kako je pisao portal eVaraždin Hudoletnjak je do prvog milijuna stigao početkom 70-tih godina prošlog stoljeća. U Jugoslaviju je tada iz Njemačke s osobnim iskaznicama umrlih osoba uvozio Mercedese. No, Tito je kasnije zabranio uvoz pa je Hudoletnjakov biznis stao.

Znao je isticati, kako tvrde naši izvori, da bi se i prije još više obogatio da nije bilo Titov embarga. Kasnije su njegovi poslovi bili vezani uz Rusiju.