Do uspona Donalda Trumpa uvriježeno je mišljenje bilo kako poduzetnici bez političkog iskustva nemaju šanse da dođu do Bijele kuće. Posljednji takav koji se kandidirao bio je Ross Perot 1992. godine koji je dobio 19 posto glasova. Prije Trumpa jedini predsjednik "poduzetnik" bio je Herbert Hoover kojeg se, opravdano ili ne, povezuje s velikom depresijom.
"Trump je pak jedan C.E.O. srednjeg nivoa, nije pravi biznismen u pravom smislu riječi", kaže za The New York Times povjesničar Douglas Brinkley koji se bavi predsjednicima SAD-a.
Najnovije glasine kažu kako bi se 2020. na mjesto američkog predsjednika mogao kandidirati biznismen Howard Schultz koji je upravo odstupio sa čelnog mjesta kompanije Starbucks koju je kupio, i pretvorio u ovo što je danas, 1987. godine.
Schultz je ideološki dijametralno suprotan Donaldu Trumpu, a upravo kaos kojeg trenutni predsjednik sije kod kuće ali i internacionalno Schultza motivira da se kandidira.
"Već sam neko vrijeme ozbiljno zabrinut za našu zemlju, to kako kotiramo u svijetu i što se ovdje zbiva. Razmišljam o tome što bi bilo najbolje da učinim kako bih društvu vratio barem dio onoga što je meni omogućeno", rekao je 64-godišnji milijarder "težak" gotovo tri milijarde dolara.
Schultz je od Starbucksa napravio vrlo naprednu i, po političkim pitanjima, vrlo "glasnu" kompaniju. Prošli mjesec, nakon incidenta kada su u jednom od kafića u Philadelphiji uhićena dva Afroamerikanca jer nisu ništa kupili, Schultz je promptno organizirao trening protiv latentnog rasizma.
"Uvijek sam htio napraviti kompaniju u kojoj moj otac nikada nije imao prilike raditi", rekao je progresivni direktor.
Schultz, piše New York Times, odrastao je u Brooklynu gledajući oca, ratnog veterana kako radi kao taksist i vozač kamiona da se bori kako bi skrpao kraj s krajem. To ga je, tvrdi, motiviralo da svim zaposlenicima (i onima koji su tamo na pola radnog vremena) plati potpuno zdravstveno osiguranje za njih i njihove partnere, u čemu je bio prvi takav šef kompanije te veličine u SAD-u.
Zaposlenima na pola radnog vremena ponudio je dionice po sniženoj cijeni, a nudio je i da pokriva školarinu studentima koji su upisali online predmete na Arizona State University.
"Howard je pokazao da kompanija može biti još bolja i uspješnija ako je u isto vrijeme i humana" kaže Mellody Hobson, predsjednica Ariel Investements i jedna od direktorica u kompaniji.
Sam Donald Trump već se nekoliko puta obrušio na Starbucks nazvavši kompaniju "pretjerano politički korektnom", a nezadovoljan je bio i jer više ne prodaju šalice s božićnim uzorkom.
"Možda je vrijeme da bojkotiramo Starbucks", rekao je Trump u svojoj predsjedničkoj kampanji.
Bill Gates, suosnivač Microsofta, čiji je otac odvjetnik pomogao Schultzu da 1987. godine kupi Starbucks rekao je kako je "Howard sagradio nevjerojatnu organizaciju, a sada će biti još uzbudljivije gledati što će napraviti na polju filantropije".
Ovo nije prvi puta se Schultz smanjuje svoje ovlasti u kompaniji i dio obveza prebacuje na svoje dugogodišnje suradnike, no sada, kaže, zaista odlazi. U kompaniji su mu dodijelili titulu predsjedatelja emeritusa.
"Radim ovo gotovo 40 godina, skinuti zelenu pregaču je zaista teško", rekao je Schultz prije no što je na zid prvog kafića u Seattleu napisao riječi pozdrava i odaslao gotovo 350.000 mailova zaposlenicima kompanije.
Rekao je kako sasvim sigurno planira raditi na obiteljskoj fondaciji i napisati knjigu o društvenom utjecaju rada i pokušajima da redefinira ulogu i odgovornost velike kompanije. Njegovi suradnici medijima potvrđuju kako je istina da uz te planove sve intenzivnije razmišlja da uloži milijardu dolara vlastitog bogatstva u kampanju, iako Schultz to ne želi direktno potvrditi.
Nakon nekada nezamislivog uspona Donalda Trumpa šef Starbucksa se čak čini kao najmanje sulud odabir za demokratskog kandidata. S idejom kandidature poigravaju se i Robert Iger, šef Disneyja koji je rekao kako je o tome "intenzivno razmišljao dok nije kupio 21st Century Fox".
Kao potencijalni kandidat tu je i Jamie Dimon, šef JPMorgan Chase, i milijarder Mark Cuban, vlasnik košarkaškog kluba Dallas Mavericks koji bi se natjecao na republikanskoj platformi ali prezire Donalda Trumpa.
Upravo se Trump hvalio svojoj sposobnošću da državu vodi poput kompanije te da je to ono "što glasači od njega žele".
Glasači su, posve sigurno, frustrirani strankama i neefikasnom politikom te veliki dio vjeruje da bi pragmatični političari, neopterećeni ideologijom, donosili najpametnije, najracionalnije i na kraju za sve najbolje odluke. No, iskustvo je pokazalo kako je Donald Trump sve samo ne lišen ideologije.
Pitanje je također kako bi Schultza gledala Demokratska stranka koja se busa u prsa kako neće dopustiti da ih predstavlja "ignorant bez iskustva poput Trumpa". Jedno od imena često spominjanih u kontekstu izbora 2020. jest i ono Oprah Winfrey.
Dok su njezini, američkoj publici inspirativni, govori veliki plus veliki je dio nacije rekao kako je "dosta televizijskih ličnosti" i vrijeme da se vrate profesionalci. Ne treba zaboraviti da su se sa idejom kandidiranja na izborima 2020. igrali (ili se dalje i igraju) Dwayne "The Rock" Johnson, Kanye West pa čak i Roseanne Barr, što u očima djela javnosti sve više unižava poziciju i titulu predsjednika države.
