Trumpov čovjek za Hrvatsku: Da, ručao sam s Hernadijem!

Sigurno, Hrvatska će dobiti izvor plina, ali tu neće biti neke financijske dobiti za nas. Zašto je tome tako?

Nisam siguran da je tako. Pričekajmo desetak godina. Cijene plina rastu i padaju. Imati na raspolaganju još jedan izvor energije omogućuje bolju poziciju u pregovorima oko niže cijene plina s drugim proizvođačima. Iako to ne možete izravno povezati s gubitkom ili dobiti na LNG terminalu, ukupna cijena plina na tržištu mogla bi biti niža i tako dovesti do visoke stope povrata na ovoj investiciji. S druge strane, LNG terminal pruža sigurnost opskrbe plinom. Imate još jedan izvor. Cijene plina su jedno, ali uopće nemati plin je problem posebne vrste. Rekao bih da gradnja LNG terminala pruža mogućnost držanja cijena plina pod kontrolom i sigurnost opskrbe.

Sandra Šimunović/Pixsell

Gospodin ambasador Azimov kaže da njegova država, Rusija, vidi interes u kupnji mađarskih dionica Ine. Što vi mislite o tim namjerama?

Nemam pojma koje su njihove namjere. Ono što znam jest to da je hrvatska Vlada poduzela prve korake i krenula u pravom smjeru. Angažirali su konzultante koji će im pomoći odrediti vrijednost kompanije. Ne možeš kupiti nešto ako ne znaš koliko vrijedi. To je prvi korak. Kad to bude gotovo, trebali bi se raspitati tko bi bio dobar investitor. Ovo je bitno - nije važno da ima potreban novac, nego da Hrvatskoj bude dobar i dugoročan partner. Iz poslovnog iskustva znam da nije uvijek dobro uzeti novac od onoga koji ga ima samo zato što ga ima. Morate dijeliti zajedničke dugoročne interese. Nadam se da će, tijekom tog procesa, američke tvrtke pozorno ispitati mogućnost ulaganja i dati financijsku ponudu. Već sad su neke američke tvrtke pokazale interes.

Velike tvrtke?

Naravno. To je velika investicija. Prilično sam uvjeren da će, kad dođe vrijeme, američke tvrtke dati ponude i biti pouzdan hrvatski partner.

Lijepo, a kolika je razina potrebnog ulaganja? Neka vaša procjena?

Ne znam. Premalo je dionica na tržištu da bi se mogla postaviti neka utemeljena procjena vrijednosti. Svakako, to je skupi pothvat. Puno više od milijarde dolara. Potrebni su eksperti, poput ovih koje je angažirala vaša Vlada, da bi se utvrdila dugoročna vrijednost.

U redu, ali koliko su Rusi ozbiljni u najavama kupnje mađarskih dionica Ine? Ili je to tek stanoviti test američkih namjera u regiji?

Pa, nisam sasvim siguran da je to samo test. Mislim da pokazuju stanoviti interes za kupnjom. Ali ako žele kupiti Inu, neka daju ponudu baš kao i drugi ponuđači. Hrvatska mora procijeniti dvije stvari. Iznos ponude i tko bi joj bio najbolji partner.

Ipak, zbunjuje pozicija u kojoj ne bi trebalo išta iz energetskog sektora prodati Rusima, a istodobno nema američkih ulaganja. Možete li to malo objasniti?

Nije nam u interesu zaustaviti Ruse. Želimo nešto drugo: diversificirati opskrbu i omogućiti postizanje povoljnijih cijena plina. To je uloga LNG terminala. To je kao kad kupujete osiguranje za vašu kuću. Ako ne izgori, jeste li taj novac uludo potrošili? Naravno da niste. Imali ste osiguranu imovinu. I LNG će u budućnosti osigurati redovitu opskrbu plinom po povoljnim cijenama. I ako bude stajao nešto novca, svejedno će biti dragocjeno imati takvu vrstu osiguranja. Mi stojimo uz projekt, ali nemamo nikakav financijski interes. Možda hoćemo, a možda i nećemo prodavati plin. Koncentriramo se na to da ova regija bude sigurna i stabilna. Energija je važna komponenta u tome.

Čuo sam da ste se, prije nekoliko tjedana, trebali susresti s glavnim šefom MOL-a Zsoltom Hernadijem u Budimpešti? Jeste li?

Da. Bili smo na ručku.

Patrik Macek (PIXSELL)

Jeste li s njim razgovarali o ruskoj ponudi za MOL-ove dionice Ine?

Ne bih ulazio u detalje našega razgovora. Naravno da smo se dotakli svih energetskih tema u ovoj regiji. On o tome zna puno. Vidite, nadam se da će Mađari i Hrvati biti u stanju zajedno sjesti te dogovoriti kupnju plina preko LNG terminala. Mislim da Hrvatska sad, baš zbog LNG terminala, može sasvim ravnopravno pregovarati i postići sporazum u kojemu će sudjelovati obje strane.

Ok, razumijem. Znate li, gospodine Kohorst, da Zsolta Hernadija godinama traže pravosudna tijela Republike Hrvatske?

Čitao sam o tome.

I kako onda mislite da će na susret američkog veleposlanika u Hrvatskoj s Hernadijem reagirati Vlada RH?

Samo smo bili na ručku. Nema tu ništa dubinskog ili ozbiljnog. Mislim da je bilo korisno čuti što on ima reći oko energetike. Nemam nikakav komentar oko njegove optužnice. On, očito, nije osuđen zbog kriminala (kršenja zakona)...

...dok nije osuđen smatra se nevinim...

Barem tako funkcionira pravni sustav u Sjedinjenim Američkim Državama. Vjerujem da je tako i u Hrvatskoj.

Nedavno ste podržali izjavu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koja se potpuno ogradila od ustaškog pozdrava 'Za dom spremni'. U međuvremenu je malo promijenila stajalište rekavši da je u nekim situacijama ipak prihvatljiv. Imate li neki komentar?

Trebali biste pitati gospođu predsjednicu koja je njezina pozicija. Moje je mišljenje da bi svi trebali uživati fundamentalne slobode: govora i medija. S druge strane, to ne znači da bi svi trebali govoriti što im pada na pamet. Pojedinci bi trebali voditi računa kad daju neprikladne izjave i kloniti se toga.

Novinari se bune da hrvatska Vlada kontrolira medije?

Općenito sam mišljenja da Vlada RH poštuje slobodu medija i slobodu govora. Nadam se da će tako ostati. Zabrinut sam zbog broja sudskih tužbi protiv novinara. Time bi se trebalo baviti i ne dopustiti da stvar ode predaleko. Novinari također imaju obvezu istinito izvještavati. Dakle, mora postojati ravnoteža između slobode medija i odgovornosti novinara koji trebaju izvještavati istinito.