Ono što je nekoć zvučalo kao ekscentrična opsesija američkog predsjednika, sada je preraslo u prvorazrednu transatlantsku krizu. Donald Trump, tijekom svog drugog mandata u Bijeloj kući, ponovno je aktivirao svoj plan za preuzimanje Grenlanda, no ovoga puta s daleko opasnijim ulozima. Njegova strategija više nije samo diplomatsko sondiranje terena, već otvoreni pritisak koji uključuje prijetnje carinama, potkopavanje NATO saveza i nuđenje paketa koji bi de facto stavio resursima bogat arktički otok pod američku kontrolu. Europska unija, zatečena agresivnošću poteza, razmatra uzvratne mjere, a odnosi između Washingtona i Bruxellesa na najnižoj su točki još od rata u Iraku.
Prema izvorima upućenim u zbivanja, američki predsjednik naložio je svom timu da pripremi nekoliko opcija koje namjerava predstaviti europskim saveznicima na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Dok je javno isključio mogućnost najma Grenlanda, Trump je privatno znatno fleksibilniji. Navodno je otvoren za ideju o najmu na 99 godina, što bi predstavljalo zaobilazno rješenje osmišljeno da ublaži bijes Europe, a istovremeno osigura Washingtonu faktičku kontrolu nad otokom.
Druga opcija koja se razmatra još je radikalnija: ponuditi Grenlanđanima status po uzoru na Portoriko. Prema tom okviru, stanovnici Grenlanda postali bi američki državljani s punim bilateralnim pristupom i trgovinskim povlasticama. Bili bi izuzeti od američkog poreza na dohodak, osim ako se ne presele na kopno SAD-a. Riječ je o prijedlogu koji Trumpovi suradnici vjeruju da mogu prodati kao paket prosperiteta za otprilike 56.000 stanovnika otoka.
- Pokušavaju ovo upakirati kao primamljivu ponudu - rekao je jedan zapadni diplomat upoznat s pregovorima.
No, dok se Grenlandu nude "slatkiši", Danska i ostatak Europe suočeni su s otvorenim prijetnjama. Trump je posljednjih tjedana dramatično pojačao pritisak, eksplicitno povezujući trgovinske kazne sa spremnošću Kopenhagena da proda otok i sugerirajući čak i mogućnost vojne sile.
Vrhunac pritiska dogodio se u subotu, kada je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social najavio uvođenje novih carina protiv bloka europskih nacija. Prema njegovoj objavi, Dansku i sedam saveznica - Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemsku i Finsku - pogodit će carina od deset posto na svu robu koja se izvozi u SAD, počevši od prvog veljače. Ako se dogovor ne postigne, stopa će se popeti na 25 posto od prvog lipnja.
"Subvencionirali smo Dansku i sve zemlje Europske unije, i druge, dugi niz godina ne naplaćujući im carine ili bilo koji drugi oblik naknade", napisao je Trump. "Sada, nakon stoljeća, vrijeme je da Danska uzvrati - svjetski mir je u pitanju!"
Dodao je da će uvozni porezi "biti na snazi sve dok se ne postigne dogovor o potpunoj i cjelovitoj kupnji Grenlanda". Kao povod za eskalaciju naveo je i sudjelovanje europskih saveznika u danskoj vojnoj vježbi Arctic Endurance na Grenlandu, opisavši to kao "vrlo opasnu situaciju".
Europa uzvraća udarac
Europski čelnici reagirali su jedinstvenim bijesom. U rijetko viđenom zajedničkom priopćenju, lideri osam ciljanih zemalja upozorili su da Trumpove prijetnje "potkopavaju transatlantske odnose i riskiraju opasnu silaznu spiralu". Britanski premijer Keir Starmer nazvao je carine "potpuno pogrešnima", dok ih je francuski predsjednik Emmanuel Macron opisao kao "neprihvatljive". Danska premijerka Mette Frederiksen poručila je kako "Europa neće biti ucijenjena".
Iza kulisa, Bruxelles priprema odgovor. Diplomati EU-a održali su hitne sastanke na kojima se raspravljalo o oživljavanju plana za uvođenje carina na američku robu u vrijednosti od 93 milijarde eura. Macron je, prema francuskim medijima, pozvao kolege da aktiviraju moćni instrument EU-a protiv prisile, poznat kao "velika bazuka". Taj zakon, koji nikada nije korišten, omogućio bi Uniji nametanje sveobuhvatnih kaznenih mjera zemlji koja ekonomskim pritiskom pokušava iznuditi promjenu politike. Predsjednik Europskog vijeća António Costa najavio je izvanredni summit EU-a, izjavivši da je Unija pokazala "spremnost da se obrani od bilo kojeg oblika prisile".
Ipak, Europa je daleko od potpune sloge. Nekoliko je dužnosnika naglasilo da preferiraju dijalog, strahujući od otvorenog trgovinskog rata.
- Nitko ne želi trgovinski rat zbog Grenlanda. Ali nitko ne može prihvatiti ni da ga se prisiljava na prodaju teritorija - rekao je jedan europski dužnosnik.
Trumpov gambit izazvao je potres i unutar NATO-a. Američki ministar financija Scott Bessent odbacio je ideju da SAD mora birati između Grenlanda i saveza.
- Europski čelnici će doći k sebi. I shvatit će da moraju biti pod američkim sigurnosnim kišobranom - izjavio je za NBC, inzistirajući da Amerika mora imati kontrolu nad sigurnošću svoje hemisfere.
Takve izjave dodatno su produbile zabrinutost u Europi. No, otpor Trumpovoj strategiji raste i kod kuće. Na Capitol Hillu, kritike stižu s obje strane političkog spektra. Vođa demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer osudio je prijetnju carinama, dok je bivši potpredsjednik Mike Pence, iako podržava cilj stjecanja Grenlanda, izrazio zabrinutost zbog korištenja "upitne ustavne ovlasti" za nametanje jednostranih carina saveznicima. Republikanski kongresnik Michael McCaul otišao je korak dalje, upozorivši da bi vojna invazija na Grenland značila rat s NATO-om i "ukinula savez kakvog poznajemo".
- Predsjednik ima puni vojni pristup Grenlandu da nas zaštiti od bilo kakve prijetnje. Dakle, ako želi kupiti Grenland, to je jedna stvar. Ali da vojno izvrši invaziju, to bi okrenulo članak pet NATO-a naglavce i, u suštini, stavilo nas u rat sa samim NATO-om - rekao je McCaul za ABC.
- To bi ukinulo NATO kakvog poznajemo, organizaciju koja nas je štitila od svjetskih ratova - dodao je.
Čak je i Trumpov potpredsjednik iz prvog mandata, Mike Pence, poručio da su Trumpove metode kontraproduktivne.
- Mislim da trenutni stav, za koji se nadam da će se promijeniti i ublažiti, prijeti narušavanjem tog snažnog odnosa, ne samo s Danskom, već sa svim našim NATO saveznicima - rekao je Pence za CNN.
NATO je imao podjele, ali nikada ovakve
NATO se u svojih gotovo 77 godina suočio s brojnim napetostima. Tijekom Sueske krize 1956. SAD se usprotivio britansko-francuskoj invaziji na dijelove Egipta. Devedesetih su neke europske nacije bile frustrirane početnim oklijevanjem Washingtona da uključi NATO kako bi zaustavio rat u bivšoj Jugoslaviji. No, trenutni raskol je bez presedana jer nitko od čelnika koji su ga njegovali desetljećima nije mogao zamisliti scenarij u kojem jedna članica prijeti drugoj.
Trumpova fiksacija na Grenland, koji postaje sve važniji kako se ubrzava utrka za kontrolu Arktika, ima strateškog smisla. No, njegovo obrazloženje zašto ga Sjedinjene Države moraju imati samo za sebe prilično je nejasno. SAD već ima sporazume s Danskom koji mu omogućuju slanje trupa, a američka baza ondje već se bavi sustavima za rano upozoravanje na projektile. Kako piše CNN, Trumpova tvrdnja da bi Kina i Rusija mogle izvršiti invaziju nema smisla je jer je otok već teritorij NATO-a koji bi savez branio.
Raspad saveza NATO-a mogao bi u konačnici stvoriti probleme za Sjedinjene Države ako bi uključivao zatvaranje vojnih baza u Britaniji, Njemačkoj ili drugdje koje SAD koristi za projekciju sile na Bliskom istoku i u Africi. Prekid transatlantskih veza također bi zakomplicirao neke od Trumpovih drugih prioriteta, poput njegove želje za europskom potporom i financiranjem njegove inicijative za stabilizaciju i obnovu Gaze.
Ipak, države NATO-a i dalje su duboko ranjive. Desetljeća nedovoljnog ulaganja u obranu ostavila su ih ovisnima o američkoj vojnoj moći. Postoji istinska volja u Europi da bude neovisnija, ali trebat će desetljeća da se izgradi obrana.
Sve oči sada su uprte u Davos, gdje se očekuje da će Trump izravno iznijeti svoje prijedloge europskim čelnicima. Taj će susret biti trenutak istine. Ili će doći do deeskalacije i kompromisa koji će svima omogućiti da sačuvaju obraz, ili Zapad srlja ravno u duboku trgovinsku i sigurnosnu krizu.
