Da želi, Europska unija stabilizirala bi svoju ekonomiju sutra ujutro, sa smiješkom na licu objašnjavao je Yanis Varoufakis pred punim zagrebačkom HNK, nabrajajući konkretne mjere koje MMF, Europska središnja banka, Europska komisija i njemačka vlada mogu donijeti kako bi spasile Uniju. Bivšeg grčkog ministra financija uvijek se opisuje kao kontroverznog tipa. Profesor ekonomije koji ne voli akademski način izražavanja, ministar financija koji na summite Europske unije dolazi u kožnoj jakni, čovjek koji je ušao u vladu Alexisa Tsiprasa kako bi proveo svoj plan, a kad je postalo evidentno da će se ostvariti suprotno od onoga na čemu je radio pola godine, bez oklijevanja je otišao. "Oni koji žele biti političari su jako opasni. Pazite ih se. Svatko kome posao političara nije mučan i koji ne odbrojava dane do kraja mandata ne radi za interese naroda", rekao je Varoufakis.
U Zagrebu je bio u trenutku kad je Austrija za dlaku izbjegla profašističkog predsjednika, a Italija se odrekla Mattea Renzija odbivši na referendumu korjenite ustavne promjene. Varoufakis je u razgovoru za Express dan nakon nastupa u HNK precizno detektirao probleme oko te dvije političke odluke u našoj blizini. "Ovo što se dogodilo u Italiji je rezultat fragmentacije monetarnog sustava. Talijanska ekonomija ne može disati pod ovim trulim sustavom koji prirodno stvara političke implozije. To smo upravo vidjeli na djelu u Italiji", kaže Varoufakis. Za sve to, dodaje, kriv je djelomično i sam Renzi, koji nije iskoristio priliku da postavi svoja pravila Bruxellesu. Renzi je došao na sastanak ministara EU i tražio od njih da prekrše pravila za koja svi znaju da ne funkcioniraju. Umjesto toga trebao je reći: "Pravila ne funkcioniraju i ne idemo iz ove sobe dok ne smislimo nova koja će valjati".
Posljedica toga da je šutio je da više nije predsjednik vlade", kaže Varoufakis. Austrija je izabrala neovisnog predsjednika Alexandra van der Bellena, koji je pobijedio neofašista Norberta Hofera", i to jedva. "Naravno da mi je drago da Hofer nije pobijedio, ali ne mogu slaviti jer su fašisti osvojili 'samo' 46 posto glasova. Mislim da to jako dobro prikazuje stanje u kojem je trenutačno Europska unija", raspada se. Nije se znala nositi s ekonomskom krizom i nije je znala riješiti. Rezultat toga je deflacija koja stvara čudovišta danas, baš kao što ih je stvarala i tridesetih godina prošlog stoljeća", tvrdi Varoufakis, koji upozorava da ne trebamo miješati desnicu s fašizmom. Pogotovo zato što potonji više ne trebaju pobjedu na izborima da bi imali moć. "Jednostavno, fašisti su natjerali socijaldemokrate da donose zakone za njih. Uzmite za primjer Hollandea u Francuskoj koji je donio neke rasističke zakone.
Ja nemam problem s desničarima, surađujem s njima i imam dobrih prijatelja koji su na tom političkom spektru. Ali ne smijemo miješati Hofera i, primjerice, Viktora Orbana, koji su na rubu fašizma, i desničare. To jednostavno nije isto", kaže Varoufakis. Pobjeda Trumpa u SAD-u za njega nije bila toliko šokantna, pretpostavljao je da će se to dogoditi, no u daljnja predviđanja ne voli se upuštati. "Jedna od zastrašujućih stvari u vezi Trumpa je to što mislim da ni on sam ne zna što konkretno želi raditi. Zato je teško bilo što predvidjeti. Moj najveći strah je da će napraviti nekoliko pozitivnih poteza, donijeti neki svoj 'New Deal', ali neće baš dobro promisliti o financiranju, pa će posljedica biti povećani deficit. Također, ako se upusti u razračunavanje s Kinezima i poveća tarife za kineske proizvode, Kinezi bi mogli početi prodavati federalne zalihe američke vlade.
To bi povećalo trošak otplaćivanja američkog duga, a Trump bi se onda mogao uspaničiti i odustati od svega. Time bi urušio američku ekonomiju, a to bi, naravno, imalo poguban utjecaj i na Europu "kaže Varoufakis. I dok neofašisti uzimaju sve veći dio kolača na europskoj političkoj sceni, gdje je ljevica? "Nigdje. Isto kao i 30-ih godina. Pomeli su pod s nama. Nikad se nismo oporavili od 1991. godine kad smo stvorili gulag umjesto da smo izgradili prostor demokratskih sloboda. Od tada ne možemo uvjeriti nikoga tko nije na ljevici da nam vjeruje", oštar je bivši grčki ministar. Dodaje da za sve to nisu krivi ni desničari ni neofašisti. Stvar je u samim ljevičarima koji, prepoznat će i Hrvati ovaj fenomen, često imaju tendenciju biti izrazito autoritarni, a Varoufakis tvrdi da to zna svatko tko je bio ili je još član neke lijeve političke organizacije.
"Razina otrova i mržnje među ljevičarima je strašno visoka. Mrzimo jedni druge više nego što mrzimo kapital. To je razlog što nismo uspjeli razviti narativ u koji bi nam povjerovao veći broj ljudi", kaže. Ljevica troši vrijeme međusobnim svađama dok se Europska unija urušava, smatra Varoufakis, a ako nastavimo vjerovati da 'business as usual' funkcionira, za deset godina neće više postojati ni euro ni EU. Posljedica zavaravanja da je ovakav sustav dobar je i stanje hrvatskoga gospodastva. "Dok god EU ignorira strukturalne probleme zajedničkog tržišta, države poput Hrvatske nastavit će se gušiti. Zbog toga će se Unija početi raspadati, a kako taj proces napreduje, tako je Hrvatskoj sve gore. Ali nemojte se zavaravati da je to problem samo vaše zemlje.
Svi smo u tome zajedno i svi ćemo trpjeti iste posljedice", kaže Varoufakis vodeći se povijesnim primjerima, kao što je tzv. zlatni standard, koji naziva pretečom eura. Urušavanjem tog sustava najviše su izgubile one zemlje koje su negirale problem. "Tu prvenstveno mislim na Francusku i Nizozemsku, koje su se grčevito držale za zlatni standard i uništila ih je ekonomska kriza", kaže. Jedini način da se Hrvatska izvuče iz začaranog kruga je promjena stava vlade prema Bruxellesu. "Vaša vlada, nebitno je li lijeva ili desna, mora se prestati ponašati kao uzorni zatvorenik i odlaziti u Bruxelles kao jadnici s ruba Europe koji idu po gutljaj s fontane mudrosti. Ako to ne učine, znači da ne služe interesima naroda", smatra. Hrvatskoj vladi, nekoj budućoj, koja će se naći u toj situaciji, Varoufakis poručuje:
"Ne uzimajte euro kao svoju valutu, borite se protiv njega do kosti! To je užasna valuta. Najgora ikad stvorena u ljudskoj povijesti. Držite se dalje od toga. Ako mi ne vjerujete, samo pogledajte Italiju koja je puno važnija i veća ekonomija nego hrvatska i polako se guši u euru. Imate dužnost prema hrvatskoj povijesti da ne uzimate euro kao valutu. Iako, ne vjerujem da će euro postojati za desetak godina ako nastavimo raditi ono što radimo sad. Ako se EU rekonstruira od temelja i uspije rekonstruirati euro, to je druga stvar. No ako sve ostane isto, zaboravite na tu valutu, ostanite izvan eurozone", kaže Varoufakis. Hrvatski će političari, kojima se često spotiče kako po mišljenje idu u Bruxelles, vjerojatno zaključiti kako je to lako reći, a malo teže napraviti. No ako itko zna o čemu govori, to je Yanis Varoufakis.
On je to zaista učinio. Rekao je “ne” njihovim planovima o politici štednje, njegovo “OXI” odzvanjalo je u ušima njemačkog ministra financija Wolfganga Schäubla i drugih čelnika Europske unije. Anegdote iz tih pola godine, koliko je bio ministar u Syrizinoj vladi, opisao je, između ostalog, u svojoj knjizi “Trpite ono što morate? Povijest Europske unije i njezina budućnost”, koja se na trenutke čini kao ljubavno pismo čovjeka kojemu su upravo slomili srce. Priznaje da su ga mnoge stvari iz tog vremena pogodile na osobnoj razini. "Osobno sam se osjećao povrijeđenim zbog nedostatka dijaloga, odnosno zbog potpunog nedostatka interesa njemačkih elita da se upustimo u ozbiljan razgovor. Pogodila me je njihova odlučnost da izvrnu ono što sam govorio, da predstave to na način na koji to više nisam mogao prepoznati. Predstavljali su me kao antinjemački raspoloženog.
Ako vam se ne sviđa moj prijedlog, odbijte ga, ali nemojte izvrtati ono što sam rekao i nemojte se praviti da nisam to rekao. Kad ta toksičnost zamijeni pravo da vas se čuje, mi gubimo svaku mogućnost da kao Europljani imamo zajednički dom", kaže Varoufakis, koji vjeruje kako je prava moć Europske unije u njemačkim rukama. Europska komisija je tamo samo kao statist. Uostalom, smatra Varoufakis, Europska unija jest unija Njemačke i Francuske. Mi ostali, i Hrvati, i Grci, Talijani, Španjolci i drugi, svi smo samo ukrasi. "Vidim da Hrvati, jednako kao i Grci, imaju malo povjerenja u svoju vladu i u institucije svoje države, a puno bolje mišljenje imaju o npr. njemačkoj ili francuskoj vladi. To je pogrešno.
Morate shvatiti da oni nemaju pojma što rade", zaključuje Varoufakis. S obzirom na to da je on jedan od rijetkih koji su se suprotstavili političkoj eliti u Njemačkoj i Europskoj uniji, samo od sebe postavilo se pitanje zašto neki drugi političari nemaju hrabrosti provoditi svoje programe jednom kad dođu vlast. "Imam jednu općenitu teoriju o stanju politike danas. Nakon 70-ih godina dogodio se veliki prijenos moći iz politike u financijski sektor. U 60-ima su premijeri i predsjednici država imali puno moći u usporedbi sa šefovima banaka, a u 80-ima je već bilo obrnuto. Jednostavno, mladi talentirani ljudi koje je nekad privlačila politika sad radije idu u financijski sektor jer je tamo prava moć. Tako se kvaliteta ljudi u političkoj sferi smanjila", zaključuje.
Varoufakis je prošle godine s filozofom Srećkom Horvatom osnovao sveeuropski pokret DiEM25", Democracy in Europe Movement 2025, političku organizaciju koja za cilj ima potpuno demokratizirati Europsku uniju u idućih deset godina. Pokušaj je to da se istinski suvremeni ljevičari iskupe za grijehe svojih prethodnika i stvore platformu za novo promišljanje o egzistiranju unutar EU. "DiEM nije ljevičarska organizacija, iako smo i Srećko i ja ljevičari, kao i mnogi moji drugovi koji su članovi. Mi samo očajnički želimo naučiti lekcije iz povijesti i stvoriti organizaciju koja će neljevičarima ponuditi savezništvo", kaže Varoufakis. Ne radi se o klasičnoj političkoj stranci, nego o tome što je to paneuropski pokret. Uostalom, tvrdi on, granice i podjele koje su stvorile i na kojima egzistiraju tradicionalne političke stranke u Europi izgubile su smisao i postale potpuno nevažne.
"Ne zato što nema razlike između ljevice i desnice, nego zato što se u vremenu kad imamo sveobuhvatnu krizu kao što je današnja, kad svjedočimo rastu autoritarizma i fašizma u cijeloj Europi, imamo puno više zajedničkih stvari s marksistima, liberalima, pa čak i progresivnim konzervativcima, i imamo dužnost raditi zajedno u savršeno demokratičnom okruženju", kaže dodajući kako više nema vremena za granice i podjele, nego se treba fokusirati na principe i na njima graditi demokraciju. Sustav je to, nastavlja Varoufakis, koji može funkcionirati jedino ako ljudi shvaćaju da ništa ne shvaćaju i ako žele raditi na temelju skupljanja različitih ideja.
"Staljin je mislio da zna sve pa mu demokracija nije trebala, samo mu je trebala moć. Demokracija u DiEM-u podrazumijeva da svatko od nas zna svoja ograničenja i zajedno radimo na okupljanju više različitih ideja te tako radimo na njihovu ostvarivanju. Vjerujemo da tako možemo aktivirati mlade", kaže svjestan da je u mnogim državama, pa tako i u Hrvatskoj, ljevica posebno opterećena grijesima iz prošlosti, iz vremena socijalizma i nikad se nije riješila tog utega. "Prvo, moramo se suočiti sa svojim povijesnim grijesima.
Moramo ih osjetiti duboko u sebi, osjetiti bol koju smo nametnuli drugima i sebi. Jer, ne zaboravimo da su ljudi koji su najviše patili pod Staljinom bili upravo komunisti. Nikad nećemo prijeći preko toga. Ali Isus Krist i njegovi sljedbenici nisu odgovorni za Španjolsku inkviziciju, pa se ni ideje kršćanstva ne smiju osuđivati zbog invkizicije. Slično tome, ne vjerujem da ljevičare treba osuđivati zbog zločina komunizma", kaže Varoufakis.
