Naši će izumi biti prekrasne igračke koje će nam odvlačiti pažnju od važnih stvari. Imamo veliku potrebu telegrafom spojiti Maine i Texas, no imaju li si oni išta pametno za reći", žalio se još u 19. stoljeću filozof, naturalist, pisac i pjesnik Henry David Thoreau.
Dva stoljeća nakon njegovog rođenja, piše Financial Times, ljudska je komunikacija doživjela nevjerojatno ubrzanje zahvaljujući digitalnoj tehnologiji. Naše ponašanje mijenja se kao rezultat prekrcanosti informacijama i načinima komunikacije, i na poslu i kod kuće. Pronaći način kako maksimalno koristiti sve blagodati tehnologije, a opet ne posustati pod teretom veliki je izazov.
Na radnom mjestu "bombardirani" smo e-mailom, notifikacijama i chatovima. Jedna studija, koju su sproveli znanstvenici sa sveučilišta Carnegie Mellon, pokazuje kako samo ideja i mogućnost da vas omete vibriranje ili zvono telefona smanjuje kognitivne sposobnosti ispitanika koji su morali pročitati mali članak i onda o njemu odgovarati na pitanja.
Naša ovisnost o pametnim telefonima i društvenim mrežama također nas čini nervoznima. Studija Dscout kompanije dokazala je kako prosječni korisnik Androida svoj telefon pogleda i dodirne 2.617 puta dnevno. Mnogi se brinu radi problema sa psihičkim zdravljem kod djece koja su sve ovisnija o društvenim mrežama, internetu i igrama.
"To je kao da postoji ekonomija pozornosti koja monetizira našu pažnju i oči. No kada to kombinirate s poslovnim modelom s moćnom tehnologijom napravljenom da stane u dlan ruke koji su ujedno i uvijek spojeni na internet, te algoritmi kojima je krajnji cilj izvući što više naše pažnje i vremena te milijardama dolara investicija, onda znate da to nije mali problem", kaže Cal Newport. profesor računarstva sa Georgetowna i autor knjige "Deep Work: Rules for Focused Success in a Distracted World".
Newport se brine za sljedeću generaciju jer, kaže, mladi ljudi pate od rapidnog pada mogućnosti da se koncentriraju. Veliki dio ekonomije i današnjih poslova je posvećen radu u kojem je koncentracija primarni motor produkcije krajnjeg rezultata, a koncentracije imamo sve manje.
Međutim osim što nas višak podataka sprječava da se duboko koncentriramo, uništava i naš odmor, a to je jednako štetno. Dosada, mogućnost isključivanja te sanjarenje su plodno tlo za kreativnost, piše Financial Times.
"Što se neuroznanosti tiče jako je zanimljivo vidjeti sve jasnije veze između dosade i pametnih ideja, te mašte. Kada vam je dosadno, bavite se laganim kućnim poslovima, vaš mozak automatski ode u "default mode" u kojem se rađa najviše originalnih misli. Uzmemo dvije naizgled nepovezane ideje i spojimo ih u nešto novo, osvrćemo se na naš život, dobre stvari, loše stvari, razmišljamo o tome u kojem smjeru želimo ići umjesto da po milijunti put provjeravamo e-mail, ili gledamo društvene mreže", kaže Manoush Zomorodi, autor knjige "Bored and Brilliant".
Riješiti problem preopterećenja je teško, jer smo ovisni o informacija, posebice novitetima i nepoznatim informacijama. To je bilo jako korisno u doba lovaca-sakupljača kako bi pronašli hranu i resurse. Manje je korisno "online", gdje se ne možemo zasititi.
Kompanije su svjesne da nam mozak svima tako funkcionira i svoje proizvode rade takvima da još jače i brže razvijaju ovisnost. Jedna se tvrtka za razvoj igara, čiji su klijenti i Disney i Google, čak nazvala dopamin, po neurotransmiteru u mozgu. Protiv toga se bune i neki velikani iz struke, poput Seana Parkera iz Facebooka, te nekadašnjeg Googleovog "etičara" Tristana Harrisa, kojeg nazivaju "najbližim što Silicijska dolina ima savjesti".
No, postoji nada. Korisnici, pa i investitori, obraćaju sve više pažnje na problem. Facebook je objavio studiju koja potvrđuje da se korisnici osjećaju lošije nakon što "pasivno" konzumiraju društvene mreže. Kada se mrežama koriste aktivno - dijele, dopisuju se, komentiraju, prisjećaju se starijih interakcija, ili aktivno čitaju - onda se osjećaju bolje.
Nedavno su objavili i kako će unijeti promjene na svom "news feedu", te na prvo mjesto staviti sadržaj koji su dijelili prijatelji. Na poslu kompanije guraju softvere, umjetnu inteligenciju i druge mehanizme kako bi uredili i strukturirali informacijski kaos kojem su zaposlenici izloženi.
Od internet blockera, do dopisivanja u velikoj grupi umjesto pojedinačnih mailove pa sve do odgađanja i filtriranja poruka, načina za obuzdavanje preopterećenja je mnogo. U međuvremenu spomenuti prof. Newport kaže kako je njegovo najdraže oruđe i dalje obična bilježnica.
Stvar je u, kaže, načinu na koji trodimenzionalno razmišljanje oblikuje naše misli.
"Kada na komad papira pribilježim svoje obveze znam da sam ograničen vremenom, to kao da je pokazano samom stranicom, dok bezdani digitalnih pomagala ne odaju taj dojam", kaže Newport. Također, znanstveno je dokazano da pisanje po papiru "zapali" i pokrene dio naših mozgova koji procesuira jezik i omogućava koncentriranije i pažljivije čitanje.
