U kolovozu 2017. Express je pisao o otkriću trojice planinara u talijanskom dijelu Alpa koji su poginuli 22 godine ranije. Mjesec ranije sa švicarske strane pronađena su tijela bračnog para lokalnih seljana koji su u ledu Alpa nestali čak 75 godina ranije.
Koliko god bilo potresno ukazanje tijela iz davnih osobnih tragedija, ovako masovno otapanje leševa koji su do prije nekoliko godina bili pod metrima leda, pokazuje masovnost otapanja leda na kojega su priroda, klima, sve ono o čemu ovisi čovječanstvo, bili prilagođeni kao da se neće otopiti nikada. 2016. u Tibetu na Himalaji na visini od 6300 metara otopila su se tijela Alexa Lowea i Davida Bridgesa.
U Italiji je prije tri i pol godine u jednom trenutku glavna vijest bila da je globalno zatopljenje na jednom glečeru u talijanskim Alpama na vidjelo iznijelo tijela dvojice vojnika iz Prvog svjetskog rata, zapravo nestalih pred sam kraj, 1918. Ratovalo se i na takvim mjestima i po svoj prilici je neka od granata izazvala lavinu ili nekakvo obrušavanje koje ih je zatrpalo. Jednome su u džepu pronašli ljubavno pismo supruge Marije na češkom jeziku.
U siječnju 2011. u Argentini su pronašli savršeno očuvane ostatke troje djece, umrle prije čak 500 godina. Muškarac koji je sa svojom mulom još u 16. stoljeću propao u pukotinu na glečeru u švicarskim Alpama, također je nedavno pronađen. Pronalaze se i ostaci rimskih novčića, obuće iz brončanog doba, ostaci konja iz željeznog doba, a neki ostaci predstavljaju i ekstremnu opasnost po ljude i životinje danas.
U Sibiru je nedavno zbog otapanja došlo do epidemije antraksa među sobovima jer se otopilo tijelo u prethistoriji od antraksa umrle životinje. Oslobađaju se virusi kakve čovječanstvo ne pamti. Najspektakularnije je bilo otkriće muškarca nazvanog "Ötzi" iz 1991., iznenađujuće dobro očuvanog, s obzirom da je stradao u Alpama oko 3300. godine prije Nove ere.
Prije nešto manje od tri godine na ledenjaku Morteratsch u kantonu Graubunden u Švicarskoj pronađeno je tijelo njemačkog skijaša koji je nestao skijajući 30. kolovoza 1963. kad je imao 36 godina. Morteratsch je jedan od izdašnijih "izvora" davno poginulih ljudi u Alpama. Vrhovi mu sežu preko 4000 metara u visinu i tu se još uvijek nalazi zamrznuto četrdesetak planinara i skijaša. To isto događa se diljem svijeta. Arktik se tako opako otapa da se procjenjuje da će u ljeto 2030. sasvim ostati bez leda.
Grenland svake godine izgubi oko 100 milijardi tona leda. Antarktik, za kojega se smatralo da je otporniji na klimatske promjene, također sve brže gubi svoje ogromne ledenjake veličine Istre ili Like koji se raspadaju i kližu u more. Izumiru ribe, biljke, životinje, najgore od svega je to što tamo gdje nestane led, površina Zemlje više nije bijela, Sunčeva svjetlost više se ne reflektira nazad u svemir u udjelu od 90 posto, nego Zemlja upija neusporedivo više svjetla i topline, sve se više zagrijava.
Samo u posljednjih 13 godina ledenjak Chhota Shigri na Himalaji izgubio je 12 posto svog volumena. To što je ledenjak Gangotri u 16 godina izgubio 12 posto, ne da nije manja tragedija, nego čak i veća, jer je riječ o ledenjaku s kojega potječe rijeka Ganga. A kada ona ostaje bez vode, bez vode ostaje najveći dio prirodnog svijeta Indije i njenog stanovništva od 1,4 milijarde ljudi...
Ang Tshering Sherpa pričao je još 2007. za WWF da je već u 1960-ima počeo primjećivati klimatske promjene u Himalaji. Ovaj vrlo ugledni i utjecajni Nepalac, rođen je 1953. u seocu Khumbu na visini od 3790 metara, na jednom od puteva planinara prema Mount Everestu, te je od djetinjstva upućen i na planinu i na sve što se tiče planinara i na utjecaje sa Zapada, a s druge strane i na ekologiju i propadanje tog dijela svijeta.
Rekao je da je kao dječak bez problema tjerao stado jakova preko ledenjaka Ngusumba, da im je tamo bio trgovački put prema Tibetu. Riječ je o visinama od oko 6000 metara.
"Jezero Imja, danas na visini od 5000 metara, nije postojalo. Prvi put se pojavilo 1962. kao mala bara. Danas je to jezero dugo kilometar i pol i može svakog trenutka izliti nizbrdo", opisivao je.
U kolovozu 1985. točno to se dogodilo s jezerom Dikcho na visini od 4365. Strašna poplava pobila je mnoštvo ljudi nizbrdo, porušila kuće, ceste, škole, kompletnu infrastrukturu. Takvih jezera danas je na Himalaji mnoštvo. Samo za jezero Imja satelitske snimke pokazuju da površinski raste za 0,02 kilometra četvornih godišnje.
S Himalaja, nadalje, vodom se napajaju ogromna područja Kine, Indije i Indonezije, tolika da na njima živi dvije milijarde ljudi, više od četvrtine kompletnog čovječanstva. Dođe li do kolapsa tog leda, a sve se kreće u tom smjeru, doći će do ekonomskog i prirodnog uništenja, do gladi, posljedično ratova, sukoba, do jedne milijarde klimatskih izbjeglica, što je 1000 puta više od izbjegličkog zbjega što je 2015. politički uzdrmao Europu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Mondena grobnica.