Znanost
5889 prikaza

Evo od čega se u svijetu najviše umire

Ljudi na ulici
Getty images
Razumijevanje onoga zbog čega ljudi umiru je ključno ako želimo da se napredak i nastavi

Životni vijek u ovom se stoljeću povećao, tako je 1950. godine prosječni životni vijek bio samo 46 godina, dok se ta brojka do 2015. godine povećala na 71. godinu.

U nekim zemljama taj proces nije tekao glatko, bolesti, epidemije i nepredviđeni događaji podsjetnik su nam kako te godine života ne bi trebali uzimati zdravo za gotovo. Smrtni slučajevi u situacijama koje nas trenutačno okupiraju, kao što je terorizam, rat i prirodne katastrofe, čine samo 0,5 posto ukupnih smrtni slučajeva. 

No diljem svijeta mnogi ljudi umiru premladi i od bolesti koji su se mogle spriječiti. Pitanje kada ljudi umiru je zapravo pitanje od čega umiru i koliko se to izmijenilo tijekom godina, piše BBC.

2017. godine diljem svijeta umrlo je 56 milijuna ljudi, što je za 10 milijuna više nego 1990. godine. Zabilježen je porast globalne populacije i povećanje prosječnog životnog vijeka. Više od 70 posto ljudi umro je od kroničnih bolesti. To su bolesti koje se ne prenose sa čovjeka na čovjeka i razvijaju se sporo.

Amiši 'Prosti' život Znanost Najzdraviji ljudi: Nitko od njih nije obolio od raka

Najveći ubojice su kardiovaskularne bolesti, koje pogađaju srce i arterije i uzrok su svakog trećeg smrtnog slučaja. To je dvostruko veća razina od tumora, koji se nalazi na drugom mjestu po smrtnosti i odgovoran je za prosječno jedan od šest smrtnih slučajeva.

Ostale ne zarazne bolesti poput dijabetesa, raznih respiratornih bolesti i demencije su na vrhu te liste.

Šokantan je broj ljudi koji umiru od bolesti koje su se mogle spriječiti. Oko 1,6 milijuna ljudi umrlo je od bolesti povezanih sa dijarejom u 2017. godini, i tako je ovaj problem došao na listu među 10 najvećih uzročnika smrti. U nekim zemljama to je ubojica broj 1. 

Neonatalni poremećaji, smrt bebe tijekom prvih 28 dana, odnijelo je živote 1,8 milijuna novorođenčadi u 2017. godini. Učestalost ovakvih smrtnih slučajeva varira od zemlje do zemlje, pa tako u Japanu manje od jedne bebe na 1000 njih umire u prvih 28 dana života, u usporedbi sa jednom bebom na 20 djece u nekim od najsiromašnijih zemalja svijeta.

Na vrhu liste su i ostale smrti poput prometnih nesreća koje su odnijele 1,2 milijuna ljudskih života u 2017. godini.

Neke su zemlje zabilježile opadanje broja ludi poginulih na cestama, no na globalnoj razini taj je broj ostao gotovo isti. Zabilježen je i porast samoubojstava, koji je gotovo dvostruko veći u usporedbi sa ubojstvima. U Velikoj Britaniji je taj postotak za 16 posto veći, i vodeći je uzrok smrti skupine muškaraca od 20 do 40 godina.

Uzročnici smrti mijenjaju se tijekom vremena i posebno s razvojem te zemlje. U prošlosti su zarazne bolesti bile puno veći ubojica nego što su to danas. 1990. godine uzročnik jedne od tri smrti bila je zarazna bolest, a 2017. godine taj je postotak pao na pet.

Takvim bolestima posebno su izložena djeca. U 19. stoljeću svako treće dijete na svijetu nije doživjelo peti rođendan.

Stope smrtnosti djece od tada su se značajno smanjile zahvaljujući cjepivima i poboljšanju higijene, prehrane, zdravstvene zaštite i pristupa čistoj vodi. Smrt djece u bogatim zemljama sada je relativno rijetka, dok najsiromašnije regije danas imaju stopu smrtnosti djece slične onoj koju su Velika Britanija i Švedska imale u prvoj polovici 20. stoljeća.

HIV BUDUĆNOST Znanost Veliki uspjeh: Drugi pacijent ikad izliječen od HIV-a

Smanjivanje smrtnih slučajeva djece jedan je od najvećih uspjeha moderne zdravstvene skrbi. Zbog bolje borbe protiv zaraznih bolesti njihov je broj prepolovljen, što je veliki uspjeh. To je promijenilo stope smrtnosti prema ne zaraznim bolestima u starijih osoba.U mnogim zemljama vlada zabrinutost zbog velikog tereta koji je na leđima rođaka i obitelji a i zdravstvenog sustava, jer ljudi postaju sve stariji i imaju dugoročnije bolesti.

Neki neočekivani događaji mogu ovaj napredak izmijeniti, a primjer krize AIDS-a iz 80-ih godina prošlog stoljeća je pravi primjer toga. Epidemija je zahvatila sve dijelove svijeta, no najviše sub saharsku Afriku. Nakon desetljeća stalnog poboljšanja, očekivano trajanje života znatno je opalo u mnogim zemljama regije.

Kombinacija terapije i edukacije o prevenciji dovela je do smanjenja bolesti povezani sa AIDS-om u posljednjem desetljeću, pa su se brojke umrlih tako prepolovile, s dva milijuna na godišnjoj razini na jedan. Očekivani životni vijek također se počeo povećavati, no tek sada vratio se na razinu na kojoj je bio prije krize.

Čak i u najbogatijim zemljama, kontinuirani napredak nije nešto što je samo po sebi razumljivo. Očekivano trajanje života u SAD-u blago se smanjilo tijekom posljednjih nekoliko godina, uglavnom zbog opijata. Ne bilježi se porast očekivanog trajanja života novih majki, a postoji oko 10 zemalja u kojima je veća vjerojatnost da će mlada žena umrijeti tijekom poroda ili ubrzo nakon njega i to prije nego npr. što je to bilo u doba njezine majke, a među ostalim i SAD.

Možemo reći kako je ukupna slika ipak pozitivna, živimo duže, a manji broj ljudi, posebno djece, umire od bolesti koje se mogu spriječiti. No pred nama je dug put. Ključno je poboljšanje sanitarnih uvjeta, prehrane, cjepiva i bazičnog zdravstvenog sustava. Tu je i također povećanje sigurnosnih mjera i mentalnog zdravlja. Razumijevanje onoga zbog čega ljudi umiru je ključno ako želimo da se ovaj nedavni napredak i nastavi.

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • BESTpartizan 10:57 09.Ožujak 2019.

    danas ljudi kraće zive nego 1950 ,,