Znanost
2516 prikaza

Otkrili tajnu dina na Plutonu koje su poput onih na Zemlji

Pluton
ESO/L. Calçada/ ESO/ CC BY-SA 4.0
Dine na Plutonu su praktički od pijeska, i to od smrznutog metana, a tri godine nikome nije bilo jasno što se događa

Dine na Plutonu, po izgledu identične onima po pustinjama na Zemlji, astronome su apolutno iznenadile nakon što su ih prije tri godine uočili na fotografijama koje je poslala sonda New Horizons NASA-e. Dine su posljedica padalina na Plutonu u obliku komadića smrznutog metana na tom malom planetu, što nije nešto s čime se ne bi računalo, jer je i ranije poznato da bi srednja temperatura na Plutonu trebala biti 229°C.

Problem je bio u tome što je za stvaranje nanosa poput dina, pa makar bila riječ i o dinama od „pijeska“ od smrznutog metana, neophodno postojanje vjetra koji bi nosio čestice „pijeska“. Vjetrovi na Plutonu postoje, do 35 kilometara na sat, ali je osnovni problem u teoriji još od 2015. bilo to što je Plutonova atmosfera sačinjena od dušika, metana i ugljičnog monoksida čak 100.000 puta rjeđa od Zemljine, tlak zraka na njegovoj površini iznosi samo 0,001 posto tlaka zraka na površini Zemlje.

Pluton, New Horizons | Author: Pixabay Pixabay

Vijest u proljeće 2018., dakle, nije iznenađujuće postojanje dina, jer to je jasno već tri godine, nego otkriće objašnjenja kako su one mogle nastati na tom sićušnom nebeskom tijelu, udaljenom od Sunca čak 30 puta više nego što je udaljena Zemlja. Da bi astronomi koji su se ovom prilikom pozabavili Plutonovom meteorologijom i klimatologijom, uopće bili u stanju dati objašnjenje spektakularnog fenomena, znanstvenici su prvo morali uočiti specifičan položaj mjesta na Plutonu gdje su uočili „pustinjske“ dine.

Površinu pod pijeskom New Horizons je tijekom svog preleta pored Plutona na udaljenosti od oko 12.500 kilometara prije skoro točno tri godine, svojim kamerama pronašao između glečera Sputnik Planitia i planinskog lanca Al Idrisi. Glečer je površine otprilike Francuske, a u zemaljski doživljaj prirode ne uklapa se baš niti to što se ne sastoji od leda od smrznute vode, nego od leda od smrznutog dušika.

Podrobnim promatranjem dina ispalo je da je stanje na tom mjestu na Plutonu po izledu najsličnije pejzažu kakav se može naći u Dolini smrti u Kaliforniji ili u pustinji Taklamakan u Kini. Ranije su astronomi pustinjske dine uočavali posvuda po Solarnom sustavu; na Marsu, na Veneri, na Saturnovom satelitu Titanu, Neptunovom satelitu Tritonu... U svim slučajevima bilo je više ili manje jasno kako su nastale i od čega su sačinjene. Ali, kada je došao red na Pluton, tri godine su razbijali glavu, da bi sada objavili svoje otkriće u Scienceu.

Voyager 1 Sve je dalje Znanost Iz svemira se javlja već 40 godina, a udaljen je 20 milijardi km

Ispalo je da su planine Plutona prekrivene smrznutim metanom, te da, koliko god tamo bilo izrazito hladno, čak i tijekom „poslijepodneva“ na Plutonu Sunce uspijeva s nepojmljive udaljenosti zagrijati površinu malo planeta. Zagrijavanje i zahlađivanje, pa opet zagrijavanje i tako redom, znamo prema iskustvu sa Zemlje, dovodi do širenja i skupljanja tla, tako da se pri zagrijavanju s površine Plutona u atmosferu oslobađa mnoštvo kristala smrznuto metana, nekada čak i velikom brzinom.

To uz nisku gravitaciju Plutona znači da se krisalići mogu vinuti jako visoko, toliko visoko da čak i onaj vjetar one jedva postojeće atmosfere Plutona te kristale može raspršiti uokolo. Kristali naposlijetku padaju na tlo poput padalina, doduše, ekstremno rijetkih, ali kako je riječ o specifičnim okolnostima na Plutonu, ovdje priroda ima puno više vremena na raspolaganju jer se uslijed niskih temperatura uvjeti mijenjaju puno manje dramatično nego na Zemlji.

Tako su i sada otkrivene dine na Plutonu zapravo nanosi stari pola milijuna godina. A što je u međuvremenu bilo s letjelicom New Horizons? Ta letjelica sa Zemlje je lansirana još 2006. i prva je u povijesti koja je dosegnula dovoljnu brzinu za otrgnuti se iz Sunčevog gravitacijskog zagrljaja. Sada je na udaljenosti od oko 40 udaljenosti Zemlje od Sunca i juri dalje kroz Kuiperov pojas sačinjen od komada smrznutih stijena koje su inače jako slične asteroidima i asteroidnom pojasu puno bliže Suncu.

Pluton, satelit Charon | Author: NASA NASA

Kuiperov pojas se proteže između 30 i 50 udaljenosti Zemlje od Sunca, a jedan od tri patuljasta planeta u njemu koja su priznata jest i Pluton. Jednom kad prođe i to, New Horizons će nastaviti juriti prema Oortovom oblaku, a poslije toga pred njim je jako dug put do prvih sljedećih zvijezda.

  • nelson 18:25 01.Lipanj 2018.

    pluton ima temperaturu minus 229,tamo života nema