Organska, zelena, ugljično-neutralna, svježa, lokalna - sve su to riječi kojom se opisuje hrana koja je postala ogroman hit u zapadnim dijelovima svijeta, ali i vrlo unosna industrija. Kupujete li je te mislite kako time radite bolje za svoje zdravlje i sami planet, razmislite ponovno, upozoravaju stručnjaci iz New Scientista. Naime, oni navode dokazane činjenice koje organsku hranu prikazuju u posve drugačijem svjetlu:
Kupovanje lokalne hrane smanjuje "ugljični otisak"
Pojam ugljični otisak, ili još poznatiji po svom engleskom nazivu carbon footprint, mjera je za ukupnu količinu stakleničkih plinova čiju emisiju neka osoba, kompanija, događaj ili proizvod uzrokuju, izravno ili neizravno.
Iako proizvođači i distributeri organske hrane populariziraju ideju kako kupnja hrane kod lokalnih trgovaca ostavlja mali ugljični otisak, realnost je ta da se količina staklenički plinova koju proizvode grijani staklenici za hranu nije ništa puno bolja od ugljičnog otiska koji ostavljaju zrakoplovi koji lete diljem svijeta.
Organska hrana je zdravija
Iako postoji 30 posto manja vjerojatnost da je zagađena pesticidima nego neorganska hrana, organska hrana ipak sadrži kemikalije, potvrdili su američki znanstvenici sa Sveučilišta Stanford koji su proučili zaključke 237 prijašnjih studija.
Unatoč uvriježenom mišljenju da je organska hrana zdravija od neorganski uzgojene, znanstvenici tvrde da za to nema dokaza. Ni povrće ni voće kao ni meso iz organskog uzgoja nije bogatije vitaminima i hranjivim tvarima od neorganske hrane.
Znanstvenici su također otkrili da organski uzgojena hrana sadrži više dušika, no tvrde da je to najvjerojatnije posljedica drukčijeg gnojiva i stupnja zrelosti voća i povrća. Osim toga, organsko mlijeko i piletina sadrže više omega-3 masnih kiselina, ali to je potvrdilo tek mali broj studija, pa ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je ono zdravije od neorganskog, istaknuli su.
- Ljudi trebaju jesti više voća i povrća bez obzira na to kako je uzgojeno - objasnila je voditeljica istraživanja Crystal Smith-Spangler.
Ovo je istraživanje izazvalo niz kritika američkog udruženja Soil, inače promotora organske hrane, koji tvrde kako kod hrane neorganskog podrijetla, osobito piletine postoji tri puta veći rizik od bakterija otpornih na antibiotike nego kod organski uzgojene hrane.
Organske farme su dobre za bioraznolikost
Čim vide da na nečemu piše "organsko", ljudi pogrešno pretpostavljaju kako je riječ o proizvodima bez pesticida, a samim time i sinonimom za nešto zdravo. Činjenica je kako je zbog nedostatka kemijskog inženjerstva, uobičajenih postupaka uzgoja kao i korištenja pesticida za odbijanje parazita, u organskoj su proizvodnji potrebne veće količine zemlje kako bi se ostvarivao dovoljan urod i prihodi. Zagovornici organske hrane tvrde kako to stvara veću biološku raznolikost.
No, sve se češće događa da organski uzgoj ugrožava prirodu. Primjerice, u tropskim krajevima velike su bio farme počele zadirati u područje prašuma, što sve češće rezultira s njihovom sječom.
