Znanost
8364 prikaza

Pronašli izgubljeni grad u džungli - veličine Dubrovnika

Drevni grada Maja - Teotihuacan
Gorgo/ public domain
Otkrili su ga skeniranjem iz aviona, prije toga su hodali 10 metara od piramide i od džungle je nisu vidjeli

Bio je površine za jednu petinu veće od današnjeg Dubrovnika, imao je možda i 40.000 raznih građevina – od stepenastih piramida do domova stanovnika – bio je naseljen sve do 16. stoljeća. A arheolozi su ga usred džungle u središnjem Meksiku u blizini grada Morelie otkrili tek nedavno. I to ne tako što su opsesivno pustolovni arheolozi u stilu Indiane Jonesa nabasali na otkriće, nego tako što su sumnjivo područje nadlijetali avionom opremljenim laserskim skenerom - LiDAR-om.

Christopher Fisher s katedre za antropologiju Državnog sveučilišta Colorado objavio je na godišnjem okupljanju Američkog društva za unapređenje znanosti (AAAS) u Austinu u Teksasu da su otkriće drevnog grada Angamuco, koje do sada nije bilo poznato široj javnosti, arheolozi otkrili koristeći lasersko skeniranje kako bi napravili trodimenzionalni model terena i potom analizirali što sve, ako išta, podsjeća na nešto što je mogla podići kakva drevna civilizacija.

Pronalazak naselja iz ledenog doba u Kanadi STARO 14.000 G. Znanost Starije od piramida: Otkrili selo u Kanadi iz ledenog doba!

Da se tamo nešto nalazi, bilo je jasno i ranije, ali nipošto o kakvom se velegradu radilo. Sustav LiDAR, pokazalo se, sposoban je prodrijeti do tla čak i kroz vegetaciju, u konkretnom slučaju gustu džunglu, tako da prepoznaje teren kako inače nitko i ništa ne bi bilo u stanju. Trgove, kuće, hramove, piramide, kanale, ulice arheolozi su naposljetku prepoznali tek na 3D modelu koji im je isporučio sustav.

"Tamo je šuma tako gusta, na primjer, da sam, uspoređujući moja prethodna istraživanja tog područja obilascima na terenu, shvatio da sam hodao samo 10 metara od jedne od najvećih piramida u Angamucu, bez da sam je primijetio", kazao je Fisher. Otkriće je najviše spektakularno zato što se ispostavilo da je u samo dva dana skeniranje džungle LiDAR-om dovelo do takvog otkrića za koje bi arheolozima inače, pri korištenju tradicionalnih metoda, bilo potrebno možda i 20 godina.

Tzintzuntzan | Author: Michelle Domínguez Granillo/CC BY-SA 3.0 Michelle Domínguez Granillo/CC BY-SA 3.0

Znanstvenici smatraju da je grad imao do 100.000 stanovnika na svom vrhuncu između 1000. i 1350. godine. Istu tehniku koristili su i pri nedavnom otkriću drevnog grada Maja u džungli Gvatemale. Posljednje otkriće je, međutim, posebno značajno zato što je riječ o drevnom gradu manje poznatog urođeničkog naroda Purépecha koji su na području današnjeg Meksika svoju državu Tarascan osnovali u 14. stoljeću.

Izrazito su zanimljivi već zbog toga što ih susjedno carstvo Azteka nikada nije uspjelo pokoriti. Smatra se da je tome razlog bilo to što je područje pod narodom Purépecha bilo bogato metalima, te što su oni razvili naprednu metalurgiju, bitno napredniju od aztečke tehnologije, a to se onda odražavalo na ratnu sposobnost. Čak su si mogli dopustiti i to da, onda kad ne bi ratovali, prodavali bi Aztecima metalno oruđe i oružje.

Tzintzuntzan | Author: Thelmadatter/CC BY-SA 3.0 Thelmadatter/CC BY-SA 3.0

S upadom europskih osvajača, španjolskih konkvistadora, urođeničke narode diljem Latinske Amerike poharale su zarazne bolesti kao urođeničke narode diljem svijeta pri dodiru s Europljanima, a potom je krenuo i pravi genocid Europljana nad njima. Čuvši za sve te užase još i prije nego što su Europljani došli do njegove države Tarascan, kralj Tangaxuan II bez borbe je ponudio Španjolcima da postane njihov vazal. Bila je to 1525. godina.

Čovjek s kojim je sklopio pakt bio je Hernan Cortes. Jeziva povijest europske kolonizacije obiju Amerika od pokolja nije poštedjela niti njih, ali je pakt koji je sklopio kralj s Cortesom vjerojatno spasio njegov narod od potpunog uništenja. Danas ih je u Meksiku oko 140.000. Među njima postoji i legenda o princezi Erendiri koja je, navodno, dio svojih sunarodnjaka povela u bitku protiv španjolskih osvajača, za prvu ruku im ukrala nešto konja, koje su naučili jahati i ratovala protiv Španjolaca kraće vrijeme.

Egipat: Znanstvenici otkrili šupljinu dugu bar 30 metara unutar Keopsove piramide U 2017. Znanost Najvažnija otkrića: Od izgubljenih gradova do groba Isusa

U to doba imala je između 16 i 17 godina. No, riječ je o legendi. Definitivni pad države Tarascan naslutio se kada je Cortesov španjolski rival Nuño de Guzmán poslao svoje ljude u to područje i ostao šokiran shvativši da ti Indijanci tamo žive praktično suvereno kao i prije. Vrlo brzo je to "doveo u red".

I to tako što je kralja Tangaxuana II, koji je do tada već pet godina bio kršten kao Franjo, odveo na lomaču i živoga ga spalio 1530. godine, slučajno na godišnjicu objave uspjeha sustava LiDAR pri AAAS-u – 14. veljače. Slijedio je nagli pad civilizacije čije ostatke bijeli čovjek otkriva 500 godina poslije. U nastavku pogledajte snimke ovog lokaliteta.

Snimka skeniranja:

Model terena koji su znanstvenici izradili:

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • vjaceslav 17:30 20.Veljača 2018.

    kardinal cisneros, koji je 1516. bio regent španjolske, zabrinut položajem indijanaca na karipskim otocima, o čemu je saznao nakon izvješća bartolome de las casasa, imenovao je ovoga biskupom chiapasa i "zaštitnikom indijanaca" tj. da ih, između ostalog, zastupa pred sudskim ... prikaži još!skim vlastima. godine 1527. , karlo V. je juana de zumárraga imenovao biskupom meksika i novim"zaštitnikom indijanaca". po dolasku u meksiko, zumarraga se suočio s već ozlogašenim nunom de guzmanom, indijanskim zatornikom

  • vjaceslav 10:03 19.Veljača 2018.

    na primjeru indijanskog kraljevstva tarascan najbolje se vidi kompleksni pristup španjolaca indijanskom pitanju - onaj konkvistadora, kraljevskih činovnika i crkve.