O njenom životu arheolozi znaju jako malo, samo to da je živjela prije 9000 godina i da je umrla u špilji Teopetra, danas na području Tesalije u Grčkoj. I kako je točno izgledala. Sveučilište u Ateni objavilo je na svečanosti u Akropolskom muzeju da su znanstvenici uspjeli potpuno rekonstruirati izgled djevojke čije su ostatke arheolozi pronašli još 1993.
Djevojku, čija se dob procjenjuje na 18 godina, prozvali su „Avgi“, točnije, to joj je ime nadjenuo ortodont Manolis Papagrigorakis koji je na rekonstrukciji njenog lika, ponajviše lica, radio u međunarodnom timu. „Avgi“, odnosno na grčkom „Zora“, s idejom da je živjela u doba uoči nastanka civilizacije. AMNA je izvijestila da je lubanja djevojke koja je živjela još u mlađem kamenom dobu, bila u odličnom stanju, ali da djevojka očito nije bila dobro. Točnu dob znanstvenici su uspjeli procijeniti tek prema stanju zuba.
Do tada su smatrali da bi mogla imati 15 godina, a ispalo je da je djevojka bila anemična, te da je patila od kroničnog nedostatka vitamina. U rekonstrukciji njenog izgleda sudjelovali su endokrinolozi, ortopedi, neurolozi, patolozi i radiolozi, s tim što su pojedini stručnjaci bili iz švedskog laboratorija, specijaliziranog za određene forenzičke i rekonstrukcijske poslove.
Lik Avgi rekonstruirali su tako što su prvo isprintali trodimenzionalnu repliku njene lubanje, a potom doslovno rekonstruirali mišić po mišić lica, analizirajući najsitnije detalje oblika lubanje, proučavajući živce i slično. Boju i oblik kose, boju očiju i put znanstvenici su procijenili na osnovu prevladavajućeg fenotipa ljudi koji su tradicionalno nastanjivali taj kraj.
Isti znanstvenici su prije osam godina uspjeli rekonstruirati i lik 11-godišnje djevočice koja je živjela u antičkoj Ateni, no to je ipak bio bitno drugačiji posao jer je bila riječ o djetetu koje je umrlo oko 430. godine prije Nove ere, oko 6500 godina nakon Avgi. Za djevojčicu su uspjeli otkriti i to da je umrla od tifusa, bolesti koja dandanas odnosi živote ljudi.
Pronalazak Avgi na ovoj lokaciji bilo je veliko otkriće samo po sebi jer su u na istom lokalitetu godinama ranije pronađeni tragovi života ljudi koji su živjeli prije čak 130.000 godina. Razdoblje u kojem je živjela Avgi bilo je u doba kad su ljudi s isključivo lova počeli prelaziti na kultiviranje životinja i biljaka, odnosno na proizvodnju hrane.
Bila je riječ o teškom životu, što je bio razlog zašto su autori vraćanja na svijet Avginog izgleda odlučili dati joj namrgođeni izraz lica.
