Znanost
310 prikaza

Svi loši utjecaji zapadne prehrane na vaše zdravlje

Junk food
Philip Toscano/Press Association/PIXSELL
Zapadna prehrana bogata je šećerom, zasićenim mastima i životinjskim bjelančevinama, te je povezana s povećanim rizikom od razvoja karcinoma debelog crijeva i prostate

Razvijeni svijet se ubrzano razvija, s tim da više od polovice svjetskog stanovništa trenutačno živi u gradovima, a očekuje se da će ta brojka narasti na 70 posto do 2050. godine.

Ali s ovim razvojem dolazi i urbani stil života koji često znači i manje fizičke aktivnosti i konzumiranje zapadne prehrane.

"Diljem svijeta odvija se nutricionistička tranzicija. Kako rastu primanja, ljudi biraju prehranu bogatiju kalorijama i mesom", upozorava David Tilman, profesor ekologije sa Sveučilišta u Minnesoti koji tvrdi da su rezultat toga potencijalno tragične posljedice za naše zdravlje i povećan rizik od razvoja bolesti.

"Imamo čitavu grupu ljudi koji su 'pothranjeni' zato što konzumiraju hranu koja nije dobra za njih i koja nema nikakvih hranjivih vrijednosti", kaže Tilman. Današnji trendovi suprotni su od prijašnjih uzroka 'pothranjenosti', a u porastu je i konzumacija procesirane hrane.

"Procesirana hrana ima malu hranjivu vrijednost, a prehrana u kojoj ima malo voća i povrća izrazito negativno utječe na zdravlje", kaže Tilman koji objašnjava da procesirana hrana predstavlja prazne kalorije.

"Glavna značajka zapadne prehrane jest pretjeran konzumacija rafiniranog šećera i zasićenih masti, životinjskih bjelančevina i smanjeni unos biljnih vlakana", kaže Ian Myles iz američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti. Drugim riječima, to znači da jedemo masnu hranu, crveno meso, puno soli i šećera i malo vlaknaste hrane, ali i unosimo previše kalorija u organizam, što je trend došao s brzom hranom.

Povećan rizik od infekcija

Čokolada | Author: Thinkstock Thinkstock

Myles tvrdi da visoko obrađenu i rafiniranu hranu, kakvu zapad preferira, naše tijelo u biti ne voli, jer ona uništava naš imunitet. Najgora je hrana koja sadrži fruktozu i palmitinsku kiselinu, što su sastojci koji se obično nalaze u čokoladicama, a koji mogu uzrokovati imunološku reaciju.

"Tijelo palmitinsku kiselinu može zamijeniti s bakterijama kao što su escherichia coli", upozorava Myles koji kaže da tijelo tad započinje imunološki napad na pretpostavljenu bakteriju što može rezultirati manjim upalama.

Zbunjujući imunološki sustav na ovaj način, stanice imuniteta se oslabljuju, te one postaju manje spremne na odgovor u situaciji kad dođe do stvarne infekcije. "To zbunjuje način na koje naše tijelo reagira, i dok shvati što se događa, stanje se može jako pogoršati", kaže Myles.

No promjena prehrane može povratiti imunološku aktivnost natrag u normalno stanje, te će se promijeniti faze slabijih upala.

Mikrobi smješteni u našem želucu igraju ključnu ulogu u zdravlju i to ne samo po pitanju probave nego cijelog tijela. "Svaka osoba unutar tijela ima oko kilogram mikroba", kaže Jeremy Nicholson, šef kirurgije na fakultetu Imperial College London.

Nicholson dalje objašnjava da su mikrobi povezani s kontroliranjem imuniteta, koji zauzvrat kotrolira upale. Konzumiranje procesirane hrane može istjerati van dobre mikrobe i ostaviti vas na milost i nemilost samo lošima.

Ubrzano širenje bolesti

Globalni porast prehrane bogate mastima i kalorijama ne samo da bilježi sve veći broj pretilih ljudi nego je i dijabetes u porastu. 2014. godine više od 600 milijuna odraslih osoba diljem svijeta bilo je pretilo, a gotovo dvije milijarde odraslih je imalo višak kilograma, podaci su Svjetske zdrastvene organizacije.

"Pretilost stvara predispozicije za razne bolesti", kaže Nicholson. Kod pretilih osoba postoji i povećan rizik od upala, te je veća šansa da obole od srčanih bolesti, moždanog udara, raka i bolesti kostiju poput artritisa, što su sve upalni procesi.

Uz to, povećava se broj oboljelih od dijabetesa, kojih je prošle godine bilo 374 milijuna. A dijebets tipa II izravno je povezan s prehranom, te broj oboljelih raste u svim zemljama.

Stanice raka | Author: Thinkstock Thinkstock

Također, najnovija istraživanja povezala su zapadnjački način prehrane s povećanim rizikom od raka debelog crijeva i prostate. Muškarci koji se hrane ponajviše zapadnom hranom imaju 2.5 puta veći rizik umiranja od raka prostate, dok su rizici vezani uz rak debelog crijeva povezani s upalnim procesima i promjenama probavnih mikroba.

Povećana razina upalnih procesa također može oštetiti stanice u 'napadnutom' dijelu, kao što je debelo crijevo. A što se više stanica replicira, veća je šansa da se pojave mutacije u genima koje sadrže, što povećava i rizik od raka.

Očito je dakle da prehrana igra veliku ulogu u zdravlju i ako želite poboljšati zdravlje, obavezno morate početi obraćati pozornost na ono što jedete.

"To će morati bitit svjesna odluka koju ljudi donose", ističe Tilman. Pitanje je samo, jeste li spremni za promjenu, sad kad ste svjesni svih rizika, piše CNN.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.