Znanost
167 prikaza

Strahovi se ipak mogu namirisati?

Publika u kinu
Thinkstock
Novo otkriće bi se moglo povezati s ljudskim mozgom što bi promijenilo shvaćanje i liječenje strahova u ljudi

Stručnjaci s Emory School of Medicine u Georgiji godinama su proučavali ponašanje laboratorijskih miševa i došli do nevjerojatnog zaključka. Da, strah se može namirisati i, što je još bolje, može se naslijediti.

Znanstvenici su miševe izlagali cvjetovima trešnje i kad bi se našli u njihovoj blizini dobili bi lagani električni šok. 

Nakon vrlo kratkog vremena cvjetove su zamijenili mirisom trešanja, a miševi su, čim bi namirisali trešnju, pokazali znakove velikog straha i tjeskobe.

Ono što je još više iznenadilo ekipu iz Georgije je činjenica da je miris trešnje izazvao određene kemijske reakcije u spermi miševa što je utjecalo i na njihove potomke.

Mladunci miševa, koji su bili podvrgnuti tom eksperimentu, također su pokazivali znakove straha kad bi namirisali trešnju, iako se nikad prije nisu susreli s tim mirisom.

A ni roditelji ih nisu mogli upozoriti na njega jer se nikad nisu sreli.

Znanstvenici vjeruju da bi se to otkriće moglo povezati i s ljudskim mozgom što bi potpuno promijenilo shvaćanje i liječenje strahova u ljudi.

"Ako znamo koji su strahovi mučili roditelje, mogli bismo u vrlo ranoj fazi odrastanja njihovoj djeci pomoći da svladaju taj strah. Vjerujemo da ćemo uspjeti naći poveznice", rekao je Kerry Ressler, profesor psihijatrije i bihevioralnih znanosti iz Georgije.

Mozak miševa, koji su dobili elektrošokove, počeo je kasnije mnogo jače reagirati na miris trešnje, a broj neurotransmitera, koji prenose informaciju do mozga povećao se kao da je riječ o četiri puta intenzivnijem mirisu nego što on zaista jest.

"To nam je istraživanje otvorilo potpuno nove načine shvaćanja straha. Mnogo ćemo bolje razumjeti strahove i kako ih mozak doživljava te tako pomoći osobama koje boluju od PTSP-a", rekao je stručnjak John McGann za časopis Science.

Vojnici, koji boluju od PTSP-a, često reagiraju na, na primjer, miris ispuha dizelskog motora, vlage i slično. 

Prema tom istraživanju, moguće je da i njihova djeca razviju isti ili manji strah na mirise koji traumatiziraju njihove roditelje, a prema nekim studijama mozak takve djece, iako ih ne čini nervoznijima, jače reagira na sve mirise općenito.

Znanstvenici, koji su sudjelovali na projektu tu vjeruju da će naći poveznice s ljudskim mozgom te da će liječnici u bliskoj budućnosti moći mnogo kvalitetnije reagirati pri liječenju ovakvih i sličnih poremećaja. 

Sljedeći korak u istraživanju je pokušati izazvati obratni postupak, odnosno, naučiti miševe da, u ovom slučaju, miris trešnje više ne moraju povezivati s elektrošokovima, tj. strahom.

"Uspijemo li u tome, mislim da smo na dobrom putu da to napravimo i kod ljudskih pacijenata. Pokaže li se metoda uspješnom, mogućnosti koje nam se otvaraju u liječenju psiholoških poremećaja i strahova su nevjerojatne", "objasnio je John McGann.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.