Znanost
307 prikaza

Uskoro će nas identificirati po našim bakterijskim oblacima i 'vjetrovima'

Bakterije i mikrobi
Thinkstock
Kuda god krenuli i što god radili, uvijek će vas pratiti aura mikroba koje se ne možete riješiti

Mikrobi padaju s vaše kose kad se počešete po glavi, polete s vaših ruku dok gestikulirate tijekom razgovora s prijateljem i izlijeću iz vaših usta dok govorite... Čak i dok sjedite i ne radite ništa, sjedite u osobnom mjehuriću mikroba, kojeg čine milijade bakterija, gljivica i dijelova stanica. 

Taj mjehurić je u biti više nalik oblaku, pokazuju najnovija istraživanja, koji je specifičan za svakog pojedinca. I koliko god vam se činilo odvratnim pomisliti da se ljudi oko vas linjaju mikrobima, istraživanje tih oblaka može biti korisno za primjerice liječnike koji pokušavaju otkriti širenje bolesti, ali i za policajce koji love zločince.

Želučani mokrobiom (nevidljivi ekosustav unutar našeg tijela) koji se trenutačno proučava zbog skupih probiotskih dijeta, vjerojatno je trenutačno žareći dio mikroskopske zajednice. Naime riječ je o kolekciji mikrobiota (fiziološke mikroflore), koji žive unutar vas, pomažu vam u probavljanju hrane, borbi protiv bolesti i kontroli gladi.

No i vaše vanjsko tijelo ima svoj mikrobiom, budući da je ljudsko tijelo prekiriveno kožom, koja je kao ogromna pustoš koju nastanjuju milijuni egzotičnih životinjica. One se hrane uljima koja kapaju s vaše kože, mrtvim stanicama, te komadićima organske tvari, ali i jedni drugima.

"Na svakom centimetru vaše kože možete pronaći tisuće bakterija", kaže James Meadow, bivši istražitelj Oregon Sveučilišta, te suautor istraživanja o mokrobiomu objavljenom u časopisu 'PeerJ'.

Bakterije i mikrobi | Author: Thinkstock Thinkstock

Kombinirane, stanice koje ne pripadaju vama brojčano su nadmoćnije od stanica koje čine vas za 10 naprama jedan. A ako bi neki sadistički znanstvenik poželio samljeti i poredati sav DNK iz svih stanica u i na vašem tijelu, tek oko dva posto genetskog materijala bi bilo ljudsko. Ostalo bi bili - mikrobi!

Vaš mikrobiomski oblak ono je što se događa kad vaše tijelo oslobodi one silne mikrobe iz želuca i s kože. "Ako počešem glavu, tisuće stanica kože, fragmenata kože, bakterija i gljivica prenose se putem zraka dalje", objašnjava Meadow.

Kad kopate nos, podrignete ili uzdignutim palčevima bodrite svoje dijete, želučani mikrobi pridruže se oblaku. A vaš prdež predstavlja još jedan medij za sve želučane mikrobe koji žive unutar vas. Ili, kako je rekao mikrobiolog sa Stanforda, Stanley Falkow: "Svijet je prekriven finom patinom fekalija".

Meadow i njegovi suradnici pokušali su uvidjeti može li se ovaj kombinirani oblak otkriti, te varira li značajno njegov DNK potpis između različitih osoba. U tu svrhu izveli su nekoliko eksperimenata koji su uključivali ljude koji su sjedili u steriliziranim prostorijama. Ubrzo su otkrili da osoba može širiti svoje mikrobe na druge ako su dovoljno udaljeni da bi se mogli rukovati. 

"Ako netko prođe pored vas i vi kao da osjetiti dašak zraka, to znači da su oni preuzeli vaše bakterije na sebe", kaže Meadow, što znači da redovito dijelite bakterije s kolegama, članovima obitelji i s ljudima koji vas okružuju dok koristite javni prijevoz.

A po pitanju toga koliko se naši individualni oblaci mikroba razlikuju, dovoljno je da znate da su istraživanja pokazala da je riječ o značajnoj razlici. Također su otkrili da različiti ljudi 'otpuštaju' mikrobe različitim tempom. 

"Znamo da svaka osoba ima unikatni mikrobiomski profil kojeg otpušta u okoliš", kaže Jack Gilbert, mikrobiolog iz Argonne nacionalnog laboratorija, koji je detaljno proučavao oblake mikroba, a čija istraživanja su prva koja su tu unikatnost 'ogulila' do genske razine. 

Te nove spoznaje mogu pak pomoći onima koji proučavaju kako se šire zarazne bolesti i osobama koje rade forenzičke poslove, jer u bolnicama i dalje nitko ne zna kako se šire bakterije, dok policajci mogu mikrobe povezati s tlom, zemljom, ispijenom vodom i hranom koju su jeli zločinci koje traže.

"U svakom slučaju, barem u teoriji, mogli bismo se osloniti na puno veću bazu podataka od one s kojom trenutačno raspolažemo", napominje Gilbert koji sa 'Zemaljskim mikrobiomskim projektom' izgrađuje biogeografsku bazu podataka kako bi ispunili dosad poznate praznine. Zahvaljujući tome, za nekoliko godina znanstvenici nas neće trebati bušiti kako bi otkrili što smo mi, nego će nas moći prepoznati po našem malom oblaku bakterija, piše Wired.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.