Znanost
494 prikaza

Vrijeme je da se pozdravimo s ljetnim računanjem vremena

Pomicanje sata
Zeljko Mrsic/PIXSELL
Iako će uskoro dan trajati dulje zahvaljujući pomicanju sata, riječ je o nepotrebnoj i opasnoj metodi, tvrde mnogi.

U noći s 28. na 29. veljače izgubit ćemo jedan sat sna. Tad se naime prebacujemo na ljetno računanje vremena, pri čemu se kazaljka pomiče za jedan sat unaprijed. Za sve samoprozvane jutarnje tipove, ovo je prilično neugodnan događaj jer ostaju bez jednog sata jutarnje svjetlosti. Za druge pak počinje sezona sreće, jer se dan, doslovno preko noći, produlji.

Nakon duge, tmurne zime većina se veseli dolasku proljeća i duljih dana, no činjenica je da sve više ljudi smatra da je ljetnom računanju vremena odzvonilo. 

Ulična rasvjeta | Author: Marko Jurinec/PIXSELL Marko Jurinec/PIXSELL

U suvremenom društvu ono ne samo da je nepotrebno, nego ga mnogi smatraju i rastrošnim, opasnim i okrutnim. 

Inače, Njemačka je bila prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena za vrijeme Prvog svjetskog rata, 1916. godine, da bi je tri tjedna poslije slijedila i Velika Britanija. Danas se uglavnom koristi u zemljama umjerenog zemljopisnog pojasa, a vrijeme računanja razlikuje se ovisno o državi. Uobičajeno je također da se uvede u noći sa subote na nedjelju kako bi ljudi imali jedan neradni dan prilagodbe.

Danas je glavni cilj pomicanja sata ušteda energije, jer dobivamo sat više sunčeve svjetlosti, čime se smanjuje potreba za korištenjem umjetne svjetlosti. No štedimo li zaista tako puno?

Nakon što je australska vlada 2000. godine produljila ljetno računanje vremena za puna dva mjeseca, kako bi uštedjeli tijekom Olimpijskih igara u Sidneyju, istraživanje provedeno na Berkleyju pokazalo je da tim potezom uopće nije smanjena potošnja električne energije.

Nedavno je isto tako istraživanje kućanstava u Indiani, državi koja je počela provoditi ljetno računanje vremena tek 2006. godine, pokazalo da je ušteda na električnoj energiji ništavna, a povremeno se trošilo čak i više na grijanje i klima uređaje, prenosi The Atlantic.

Jednostavna prilagodba novom satu, koliko god suptilna bila, ima i vrlo lako mjerljive posljedice. Mnogi ljudi naime osjete novonastalu promjenu sata danima nakon što se kazaljke pomaknu, a jedno istraživanje pokazalo je da u noći s nedjelje na ponedjeljak (noć nakon pomicanja sata) Ametrikanci spavaju oko 40 minuta manje. To ne znači tek učestalo zijevanje sljedećeg dana,već i smanjenu produktivnost, čija je šteta procijenjena godišnje na 434 milijuna dolara.

Spavanje | Author: Željko Lukunić/PIXSELL Željko Lukunić/PIXSELL

Ljetno računanje vremena može utjecati i na ljude koji boluju od sezonskog afektivnog poremećaja, tj. na koje i inače utječe promjena godišnjeg doba u obliku sezonske depresije, jer ostaju bez prijeko potrebne jutarnje sunčeve svjetlosti. "Naš cirkadijurni ritam (ciklus tjelesnih procesa koje se ponavljaju svaka 24 sata), podešen je prije puno godina na određeni ritam koji nije uključivao ljetno računanje vremena, pa ovakve promjene obično ljude malo izbace iz takta", izjavio je direktor Centra za zdravo spavanje - Nicholas Rummo

Premda bi se neki od nas, koji smo cijeli život proveli uz ovakvo računanje, mogli osjećati dezorijentirano bez njega, činjenica je da milijarde ljudi žive tako cijeli život. I to sasvim u redu. 

Postoji tvrdnja da je Benjamin Franklin prvi predložio ljetno računanje vremena 1784. godine kako bi se očuvale svijeće. Već bi nam taj podatak trebao biti dovoljno dobar pokazatelj da je u današnje vrijeme ova tradicija prilično šaljiva.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.