Znanost
354 prikaza

Zašto teško pamtimo snove?

Buđenje
Thinkstock
Pola sna zaboravimo samo pet minuta nakon buđenja, a nakon deset minuta nestane i 90 posto detalja o njemu

Postoji nekoliko teorija uz pomoć kojih se može objasniti zašto snovi brzo iščeznu, odnosno jednostavno 'ishlape' nakon buđenja. 

Dvije teorije „zaboravljanja sna“ opisuju s evolucijskog stajališta da je riječ o poželjnoj stvari, jer je prema prvoj riječ o učenju i preživljavanju - tako za spiljske ljude nije bilo poučno da ih primjerice u snovima proganja lav od kojega spas pronalaze u skoku s litice - dok je drugu teoriju o brzom zaboravljanju snova razvio Francis Crick, supronalazač DNK-a. Prema njegovu mišljenju funkcija snova je uklanjanje nepotrebnih memorijskih veza koje se tijekom vremena akumuliraju u mozgu. Pamćenje snova može ispuniti mozak beskorisnim informacijama jer su one, u biti, proces otpadne memorije, pa je dobro da ih zaboravljamo. 

Jedan od najvećih izazova za prisjećanje snova je naša uobičajena metoda buđenja kojom prizivamo u sjećanje prošle događaje. Sjećanja pamtimo kronološki, linearno, prema povezanosti uzroka i posljedica, dok snovi nisu uvijek uredno raspoređeni prema vremenu i učinku.   

'Prepreku' kod 'ishlapljivanja' snova predstavlja i sam stvarni život pun stresa i zabrinutosti, jer prvo što pomislimo kada otvorimo oči jest: „Što danas moram napraviti?“, pred čime se san povlači. 

Još jedan čimbenik remećenja pamćenja je kretanje tijela i orijentacija, jer se sam san odvija dok sanjar odmara i leži. Nakon buđenja, previše je pokreta koji ometaju misli i orijentaciju iz scena iz sna. 

Potencijalni načini pamćenja snova

Budilica | Author: Thinkstock Thinkstock

Kako bismo poboljšali pamćenje snova trebamo se suočiti s ove tri prirodne tendencije: linearnim pamćenjem, zabrinutosti i pokretima. 

Terry Michalosky iz Sioux Citya u Iowi podijelio je nekoliko savjeta za pamećenje i snimanje snova kako bi prevladali ove poteškoće. On svake noći odlazi u krevet podešavajući dva alarma, jedan zvučni koji mu govori kako će o budućnosti razmišljati nakon buđenja, a drugi je glazbeni koji mu govori „Sve je dobro – samo se usredotoči na svoj san“. Prije nego krene na počinak kraj kreveta stavlja papir i bilježnicu, jer kada ga probudi alarm pokušava što manje pokretati tijelo i glavu te zapisati sanjani materijal.

Kad „razbistri um“ pokušava prvo rekapitulirati „osjećaj i ton sna“, a potom pušta sjećenja iz sna da se slobodno udruže (psihoanalitička tehnika) radije nego da prisiljava mozak da stvori linearni slijed događaja.  

Tijekom dana u džepu stalno nosi blokić u slučaju da prethodni san „flertuje“ s njim. Takav pojam „flertovanja snova“ potječe od Arthura Mindella uz pomoć kojega se opisuje kako se dijelovi ili emocije iz snova mogu pojaviti u pozadini dnevne svijesti ili čak dan kasnije, dosađujući našem mozgu s naznakama veće priče iz sna. 

No, u današnje vrijeme postoje i aplikacije za pametne telefone, poput DreamsWatcha za androide, koje omogućavaju snimanje glasa i snova uz što manje pokreta tijela, piše Huffington Post.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.