Njemački automobilski div Volkswagen nalazi se usred najradikalnije transformacije u svojoj gotovo 90-godišnjoj povijesti. Uprava tvrtke pokušava provesti sveobuhvatnu reorganizaciju kako bi osigurala konkurentnost u novoj eri automobilizma, no suočava se s planovima koji bi mogli dovesti do otpuštanja desetaka tisuća zaposlenika i zatvaranja ključnih tvornica u Njemačkoj, što je izazvalo žestok otpor moćnih sindikata i političara. Budućnost stotina tisuća radnika i smjer cjelokupne njemačke autoindustrije ovise o ishodu ovog visokorizičnog korporativnog obračuna.
Sto tisuća radnih mjesta na kocki
Prijedlog uprave, koji je prvi put formalno predstavljen nadzornom odboru 9. srpnja, uzdrmao je njemačku industriju do temelja. Na stolu je, prema medijskim izvješćima i izvorima unutar tvrtke, smanjenje do 100.000 radnih mjesta te moguće zatvaranje četiri njemačke tvornice: one u Hannoveru, Emdenu, Zwickauu i Audijev pogon u Neckarsulmu. Ova brojka uključuje ranije najavljeni plan smanjenja 50.000 radnih mjesta, ali i potencijalnih dodatnih 50.000 otkaza, što bi predstavljalo jedno od najvećih korporativnih restrukturiranja u modernoj europskoj povijesti.
Reakcija je bila trenutačna i snažna. Utjecajni sindikat IG Metall organizirao je prosvjede na 18 lokacija diljem Njemačke, uključujući i sjedište kompanije u Wolfsburgu. U tvornici u Osnabrücku, koja zapošljava oko dvije tisuće ljudi, radnici su puhali u zviždaljke i nosili transparente s natpisom "Ujedinjeni u borbi za našu budućnost". Poruka upućena izvršnom direktoru Oliveru Blumeu bila je nedvosmislena. Christiane Benner, predsjednica sindikata, izjavila je kako prosvjedi šalju "jasan signal upravi" te da se ne može "teret za neuspjehe posljednjih godina svaliti na radnu snagu". Stephan Soldanski, sindikalni vođa u Osnabrücku, zatražio je jasne odgovore od uprave, ističući kako je radnicima potrebna budućnost za njihovu tvornicu, ali i za sve ostale.
Zašto je gigant na koljenima?
Drastični zaokret u Volkswagenu nije došao iznenada. Kompanija se godinama suočava s gomilanjem problema koji su sada dosegli kritičnu točku. Nekadašnja formula uspjeha, temeljena na njemačkom inženjerstvu, ogromnom obujmu proizvodnje i čvrstim profitima iz Kine, počela je pucati pod pritiskom globalnih promjena. Kineski automobilski konkurenti sada proizvode električna vozila brže i uz znatno niže troškove. Na domaćem, kineskom tržištu, koje je dugo bilo Volkswagenova zlatna koka, njemački div gubi tržišni udio jer se potrošači okreću domaćim brendovima poput BYD-a. Prodaja njemačkih proizvođača automobila u Kini u drugom tromjesečju 2026. pala je za alarmantnih 30 do 41 posto. Istovremeno, ti isti kineski brendovi agresivno ulaze na europsko tržište, vršeći dodatni pritisak na cijene i profitne marže.
Prijelaz na električna vozila, na koji je VW stavio sve karte, pokazao se sporijim i skupljim od očekivanog. Slabija potražnja u Europi, visoki troškovi proizvodnje i kronični problemi sa softverom zadali su teške udarce. Volkswagenova softverska divizija Cariad zabilježila je gubitke od više milijardi eura i uzrokovala kašnjenja u lansiranju ključnih modela poput električnog Porsche Macana i Audija Q6 E-Tron. Financijski pokazatelji oslikavaju dubinu krize. U prvom tromjesečju 2026. Volkswagen je zabilježio operativnu dobit od 2,5 milijardi eura, što je pad od preko 14 posto u odnosu na prethodnu godinu i znatno ispod očekivanja analitičara. Operativna marža pala je na samo 3,3 posto, što je daleko ispod razine koju investitori očekuju od globalnog automobilskog lidera. Još veći problem predstavlja neto novčani tok. Financijski direktor Arno Antlitz navodno je interno postavio cilj od pet milijardi eura za 2024., no za tekuću godinu tvrtka očekuje negativan tok od oko sedam milijardi eura, što zahtijeva hitno i masovno rezanje troškova.
Novi poslovni model
Suočen s ovim izazovima, menadžment tvrdi da privremene mjere štednje više nisu dovoljne. U tijeku je, kako kažu, "suštinska transformacija poslovnog modela". Izvršni direktor Oliver Blume priznao je da su "desetljeća strukturnih problema" sustigla tvrtku.
- Naši troškovi u Njemačkoj moraju se masovno smanjiti - izjavio je Blume za Bild am Sonntag, naglašavajući da su ciljevi smanjenja troškova neupitni, iako se o metodama može pregovarati.
Financijski direktor Arno Antlitz bio je još izravniji u objavi na LinkedInu. "U ovom okruženju, planirana smanjenja troškova nisu dovoljna. Moramo temeljito transformirati naš poslovni model i postići strukturna, održiva poboljšanja. To uključuje poboljšanje strukture troškova naših vozila bez ugrožavanja suštine proizvoda, značajno smanjenje općih troškova, povećanje učinkovitosti naših tvornica te ubrzanje tehnološkog razvoja i donošenja odluka."
Plan transformacije nadilazi puko rezanje radnih mjesta. Predlaže se drastično pojednostavljenje ponude: broj modela trebao bi se prepoloviti do 2030., a složenost opreme smanjiti za čak 75 posto. Cilj je fokusirati se na najprofitabilnije segmente i smanjiti godišnji proizvodni kapacitet s predpandemijskih 12 milijuna na realističnijih devet milijuna vozila. Volkswagen ne pokušava samo smanjiti troškove; on pokušava financirati svoju budućnost iz sadašnjosti. Kompanija nastavlja snažno ulagati u vozila definirana softverom, tehnologiju baterija, umjetnu inteligenciju i lokalizirani razvoj, posebno u Kini. Budući rast ovisit će o zapošljavanju softverskih inženjera, stručnjaka za baterije i AI istraživača - uloga koje su prije samo pet godina jedva postojale u industriji.
Politička arena i "Lex Volkswagen"
Ipak, Volkswagen nije Silicijska dolina. Planovi uprave sudaraju se s jedinstvenom njemačkom korporativnom i političkom strukturom. Njemački sustav suodlučivanja (Mitbestimmung) daje predstavnicima radnika značajan utjecaj. Oni drže polovicu mjesta u dvadeseteročlanom nadzornom odboru, što im daje praktički pravo veta na ključne odluke. Uz to, takozvani "Volkswagenov zakon" (Volkswagen-Gesetz) iz 1960-ih, osmišljen da zaštiti tvrtku od neprijateljskih preuzimanja, daje saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj, koja drži 20 posto dionica, ogroman utjecaj. Za zatvaranje tvornica obuhvaćenih ovim zakonom potrebna je dvotrećinska većina u nadzornom odboru, što je protiv volje sindikata i političara gotovo nemoguće postići.
To objašnjava zašto je nadzorni odbor na kraju odbacio prijedlog o zatvaranju tvornica, iako je uprava potvrdila namjeru da nastavi s planom smanjenja dodatnih 50.000 radnih mjesta kroz pregovore, dobrovoljne odlaske i prijevremeno umirovljenje. Pregovori koji slijede bit će dugi i mučni. Hildegard Müller, predsjednica Njemačkog udruženja automobilske industrije (VDA), upozorila je na ozbiljnost situacije.
- Stvarnost je prestigla političke ciljeve i pristupe, sve više ugrožavajući radna mjesta. Njemačka i Europa su u situaciji koja zahtijeva hrabre odluke. To će uključivati i značajne promjene za ljude, kraj navika i prava koja si naša zemlja, nažalost, više ne može priuštiti.
