Ekonomix
1386 prikaza

Kako je Estonija pobijedila Finsku i Švicarsku u obrazovanju

Djeca u školi
Thinkstock
Razvili su koherentan i usklađen sustav obrazovanja koji počinje u ranom djetinjstvu i proteže se izvan školskih klupa

Estonija je prošle godine iznenadila mnoge kad su njeni učenici na PISA testu izbili na 1. mjesto među svim europskim državama u dva od tri predmeta (znanost i matematika) ostavivši iza sebe tradicionalne prvake Fince i viceprvake Švicarce. Europa se mijenja, Estonija uz gospodarski rast ozbiljno preuzima vodeću poziciju i u kvaliteti obrazovanja.

U čemu je tajna uspjeha estonskog obrazovnog sustava istražio je Thomas Hatch, profesor na učiteljskom koledžu Sveučilišta Columbia u SAD-u, direktor Nacionalnog centra za restrukturiranje edukacije i školstva (NCREST) i osnivač web stranice International Education News.

Mnoge je iznenadio podatak o estonskom obrazovnom sustavu da je, u stvari, vrlo uspješan (koristeći konvencionalne kriterije međunarodnih testova kao što je PISA). Čak i među medijima, obrazovna reforma Estonije privlačila je znatno manje pozornosti od ostalih uspješnih zemalja poput Finske i Singapura.

Učenici postižu impresivne rezultate na testiranjima znanja

Ipak, Estonija ostvaruje dosljedno visoke rezultate na PISA testovima još od 2006. godine. U 2015. godini Estonija je svrstana među prvih deset zemalja u matematici i čitanju na PISA-i, a u znanosti je bila treća na svijetu iza Singapura i Japana. Možda je najimpresivniji podatak da Estonija ima jedan od najpristojnijih rezultata među svim zemljama koje sudjeluju u PISA testovima.

Iako je estonska populacija u velikoj mjeri homogena, postoje različite skupine nižih škola na ruskom jeziku, kao i znatne razlike u veličini i izvedbi škola u gradovima i ruralnim područjima. Iako je Estonija, prema prosječnom broju učenika u razrednom odjeljenju i učitelja na 100.000 učenika među posljednjima, te brojke skrivaju činjenicu da postoje neke vrlo male seoske škole, s naročito niskim omjerima (i učenicima različitih dobnih skupina), ali i mnogo gradskih škola s veličinom razreda većom od prosjeka OECD-a. Unatoč tim razlikama, učenici u prosjeku polučuju dobre rezultate u svim regijama, s najnižim postotkom učenika koji imaju slabije rezultate među zemljama Europe.

Talin, Estonija Baltički tigar Ekonomix Najdigitaliziranija zemlja u EU: Evo kako se tamo živi

Drugo je iznenađenje što estonski učenici polučuju tako dobre rezultate unatoč starijoj nastavnoj populaciji i poteškoćama pri privlačenju novih nastavnika. Gotovo polovica estonskih učitelja ima više od 50 godina, a imaju i jednu od najnižih prosječnih učiteljskih plaća među zemljama OECD-a. Iako većina učitelja izražava zadovoljstvo svojim poslom, samo 14 posto smatra da je učiteljska struka dovoljno vrednovana u društvu.

Svakako su nastavnici važni. Druge zemlje s visokom izvedbom, poput Finske i Singapura, pokazuju vrijednost dobro pripremljenih i dobro plaćenih učitelja - ali Estonija pokazuje da je moguće imati odličan obrazovni sustav i održati ga i poboljšati - čak i s problemima u samom sustavu.

Estonci opisuju svoj sustav kao onaj u kojem škole, voditelji škola i nastavnici imaju veliku dozu autonomije. Škole moraju osigurati minimalni broj sati nastave u zajedničkim predmetima, ali također imaju određenu širinu u naglašavanju posebnog interesa poput umjetnosti, tehnologije ili prirodnih znanosti. Kao rezultat toga, neki učenici mogu završiti s više sati matematike i znanosti, a drugi u umjetnosti i jeziku. Ipak, estonski učenici u prosjeku pokazuju dosljedno visoku izvedbu.

Fleksibilan stav prema propisima omogućio razvoj velike obrazovne mreže

S obzirom na ove odlične rezultate, jedno od najvećih otkrića je izbor škole u Estoniji. Dok se učenicima jamči mjesto u javnoj školi u njihovoj četvrti, mogu se prijaviti za privatne škole, selektivne škole ili drugu školu u susjedstvu ako u njima ima prostora. U većini privatnih škola, školarina je u velikoj mjeri subvencionirana od strane države, ali škole mogu naplatiti dodatne naknade koje ih mogu učiniti da ne budu dostupne nekim učenicima.

Neke od privatnih škola su vjerske škole ili međunarodne škole, ali posljednjih godina niz različitih skupina osniva vlastite privatne škole. Osnivači dviju privatnih škola opisuju kako su se roditelji spojili da bi osnovali vlastite škole jer nisu bili zadovoljni opcijama koje je nudila država u njihovoj blizini.

Nastavak na sljedećoj stranici. 

  • Stranica 1/3
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.