Kina definitivno više ne skriva svoje planove za svjetskom dominacijom u području obnovljivih izvora energije. Do 2020. ova zemlja namjerava investirati u čiste oblike energije 343 milijarde dolara, priopćila je kineska Nacionalna agencija za energiju NEA. NR Kina pritom namjerava postići nekoliko ciljeva. Prvo, na taj način računa da će dobiti 13 milijuna novih radnih mjesta, što je čak i za Kinu, najveću svjetsku ekonomiju, ogromna brojka.
Drugo, ovakvim će zaletom na obnovljive izvore energije otpisati čak 15 posto svojih termoelektrana na ugljen, što će biti izrazito bitno za svjetsku emisiju CO2 jer je Kina posljednjih godina postala najveći zagađivač atmosfere tim stakleničkim plinom zbog kojega Zemlja trpi sve teže posljedice klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Treće, iako je u investicijama do 2020. riječ i o nuklearnim elektranama, pored hidro-, solarnih i vjetroelektrana, kineske vlasti su nedavno objavile petogodišnji plan kojim samo u solarne elektrane namjeravaju uložiti čak 138 milijardi eura. Znači, Kina prije svega investira u solarne elektrane.
Prema dokumentu "Chinas Global's Renewable Expansion" američkog think thanka IEEFA, samo u prošloj godini Kina je u inozemstvo investirala 32,1 milijardi dolara u razne tvrtke i projekte s obnovljivim izvorima energije. Kina već neko vrijeme proizvodi apsolutno najveće količine energije iz obnovljivih izvora energije, kojom pokriva više od četvrtine svojih potreba i juri prema jednoj trećini. Samo fotonaponskih solarnih kapaciteta u toj zemlji danas ima 43 GW ukupne snage, što odgovara snazi više od 50 nuklearnih elektrana kapaciteta NE Krško.
Pritom je riječ o podacima iz 2015., godine u kojoj je taj dio proizvodnje u godini dana udvostručila. Nekoliko je razloga zašto se Kina odlučila na ovakvu energetsku industrijsku revoluciju. Obaveze prema međunarodnim sporazumima o spašavanju klime zapravo se pokazuju kao tek sretna sporedna okolnost. Kina, naime, ne skriva da obnovljive izvore energije razvija kako bi svoju opskrbu energijom učinila sigurnijom, odnosno, kako bi bila što manje ovisna o fosilnim izvorima koje uvelike dobavlja iz inozemstva, čime bi smanjila svoju geopolitičku ranjivost.
Nadalje, posebno ove godine pokazalo se da su, s razvojem sve novijih tehnologija, obnovljivi izvori energije postali konkurentni nafti, ugljenu i plinu, postali su ekonomski isplativi. I, konačno, Peking je nedavno najavio da namjerava Kinu učiniti najvećom svjetskom ekonomskom silu u području visokih tehnologija. Nedavno smo pisali o izvještaju konzultantske tvrtke Ernst & Young, prema kojem su kompanije iz Kine, što uključuje i Hong Kong, samo od siječnja do kraja listopada ove godine po Njemačkoj pokupovale ukupno 58 njemačkih tvrtki. Uglavnom je bila riječ o visokotehnološkim kompanijama, a ukupan iznos koji su kineske tvrtke platile sva ta preuzimanja iznosi 11,6 milijardi eura.
