Iz MF-a napominju kako trenutno ne postoji mogućnost osiguranja putem tzv. skupne police, koja bi obuhvaćala osiguranje od šteta nastalih uslijed više vrsta elementarnih nepogoda, odnosno kojom bi se na adekvatan način osigurala imovina što bi rezultiralo manjim brojem prijavljenih šteta, poglavito u poljoprivredi.
Na upite u kojoj su mjeri pokrivene i na koga su pali troškovi od dvije velike štete iz neposredne prošlosti, kojima se moglo ilustrirati funkcioniranje sustava, cjeloviti odgovori nisu stigli. Naime, 2014. istočnu Slavoniju su zahvatile poplave koje su izazvale velika stradanja ljudi i njihove imovine. Ukupno prijavljene štete od poplava u Vukovarsko-srijemskoj županiji iznosile su 471 milijun kuna. No, to je samo petina šteta od ledoloma te godine u Gorskom kotaru, čije su prijavljene posljedice procijenjene na 2,64 milijardi kuna!
Za neosigurane ne postoji pravo, samo eventualna pomoć države
Ti podaci ukazuju na važnost podizanja razine svijesti građana o nužnosti osiguranja cjelokupne imovine od požara, poplava i ostalih opasnosti u slučaju prirodnih nepogoda, ljudskom propustu ili namjerno nanesenoj šteti, ističu iz HUO i dodaju da rade na financijskoj pismenosti građana.
U MZOE-u ističu da je Hrvatska tri puta aplicirala za dodjelu sredstava iz Europskog fonda solidarnosti za financiranje izvanrednih mjera nakon poplava u svibnju/lipnju 2010., rujnu 2010. te za sanaciju šteta od poplave nastalih u razdoblju 26. listopada do 13. studenoga 2012. godine. Hrvatska je aplicirala zajedno s Mađarskom, Austrijom i Slovenijom, a ukupno odobrena sredstva za Hrvatsku iznosila su 5,3 milijuna eura.
Svakako cijenimo napore države usmjerene na pomoć poljoprivrednicima aktiviranjem sredstava EU, međutim, željeli bismo ukazati i na potrebu da država u javnosti još više naglasi potrebu veće individualne odgovornosti za vlastitu imovinu i važnost osiguranja imovine, kažu iz HUO-a, s čime se slažu i u MF-a: Potrebno je s osiguravajućim društvima razvijati „kulturu osiguranja“ u kojoj svaki pojedinac treba voditi brigu o svojoj imovini, primjerice uspoređujući auto-kasko i AO osiguranje.
Za poljoprivrednike ili fizičke osobe od bitnoga je značaja osigurati imovinu, jer u konačnici ne postoji osigurano pravo svakog pojedinca za dobivanje sredstava iz državnog proračuna, već se radi o pomoći države koja nije niti jednom pojedincu zajamčena. Država zasigurno mora pomoći u ovom procesu, no u ovom konkretnom slučaju radi se o odnosu koji počiva na tržišnim načelima i zahtjeva dijalog svih strana, kažu iz MF-a.
Kako to rade razvijeni?
Studije Insurance Europe ukazuju kako u zemljama gdje je visoki postotak osigurane imovine, utjecaj katastrofa na BDP je manji i oporavak je puno brži. Što je veća zastupljenost osiguranja to je manja eventualna obveza države u nadoknadi štete i ekonomske pomoći pojedincima i poduzećima. Osiguravatelji su učinkoviti u sanaciji i naknadi štete, čime se u kratkom roku imovina osiguranika vraća u prvobitno stanje, u cilju što brže normalizacije života osiguranika ili uspostavljanja ponovnog poslovanja, zaključuju u HUO.
Na upit jednom sudioniku konferencije u kojoj će mjeri Strategija prilagodbi klimatskim promjenama pokrenuti rješenje tih pitanja, on je kazao da vjerojatno "malo hoće", ali da ona nije čarobni štapić, i da su se mnoge aktivnosti mogle poduzeti i u okviru sustava zaštite od rizika od prirodnih katastrofa.
