Europska unija preko Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) stavila je na raspolaganje Hrvatskoj budžet od 10,7 milijardi eura za razdoblje 2014-2020. godine. Veći dio tog budžeta točnije 4.4 milijarde eura (40,3%) odnosi se na sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Na Kohezijski fond (CF) otpada 2.5 milijarde eura (23,4%) a temeljni cilj tog fonda je smanjiti gospodarske i socijalne nejednakosti i promicati održivi razvoj među članicama unije. Na Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) odnosi se 2 milijarde eura budžeta (18,9%), dok se 1.4 milijarde eura (13,2%) odnosi na Europski socijalni fond (ESF) kojemu cilj jest pružanje podrške radnim mjestima, omogućavajući bolje prilike za zapošljavanjem i osiguravanje pravednije mogućnosti zapošljavanja za sve građane EU.
Promatrajući zajedno nacionalne i regionalne programe potpore (12,6 milijardi eura), Hrvatska je zaključno sa 2017. godinom iskoristila/povukla tek 9% sredstava iz europskih fondova, dok je 40% financijskih sredstava alocirano na projekte koji su na početku ili u tijeku provedbe. Navedeno ukazuje da 51% budžeta ostaje dalje neiskorišteno i da se do 2020. godine trebaju uložiti značajni napori u povlačenju sredstava kako bi Hrvatska u potpunosti iskoristile benefite koje EU pruža. Gledajući po vrsti fonda, najviše je sredstava iskorišteno/povučeno iz EAFRD-a (18%) dok najmanje iz ESF-a (svega 3%). U ERDF-u je najviše financijskih sredstava alocirano na projekte koji su na početku ili u tijeku provedbe (50%), dok ih je najmanje također u ESF-u (svega 21%). Do današnjeg dana EU je Hrvatskoj isplatila 1.3 milijarde eura od 10.7 milijardi na raspolaganju odnosno 13% što je i dalje znatno manje od prosjeka EU-a (19%).
U nastavku uspoređujemo dostupne podatke o povlačenju sredstava iz fondova Europske unije za Republiku Hrvatsku (pristupila u 7. valu proširenja – trenutno zadnjem) s još 4 članice: Francuska, Slovenija, Rumunjska i Bugarska.
Odabrali smo jednu od najstarijih članica unije koja je među glavnim ekonomsko-političkim silama na kontinentu (Francuska), jednu malu otvorenu ekonomiju koja je EU pristupila 2004 (u 5. valu proširenja) s kojom graničimo i koja predstavlja jednog od naših glavnih trgovinskih partnera (Slovenija) te dvije zemlje koje su zajedno pristupile europskoj uniji 2007. godine (u 6. valu proširenja) te koje predstavljaju gospodarsko čudo jer samo u prošloj godini bilježe stope rasta BDP- a od 7% i 3.5% što je daleko iznad prosjeka europske unije (Rumunjska i Bugarska).
Među nabrojanim zemljama Francuska je jedina koja više sredstava uplaćuje u fondove europske unije nego što ih iz njih povlači. Tako prema zadnjim dostupnim podacima koje je objavila Europska komisija a odnose se na 2016 godinu, Francuska u proračun Europske unije godišnje uplaćuje gotovo 20 milijardi eura a iz fondova povlači 11.3 milijarde eura. Samo Njemačka uplaćuje više sredstava od Francuske u proračun EU-a (23 milijarde eura). Naši susjedi Slovenci uplaćuju 340 milijuna eura te povlače 545 milijuna eura iz fondova, dok Rumunji uplaćuju 1.3 milijarde eura ali zato povlače za njih visokih 7.3 milijarde eura. Rumunjska najveći dio povučenih sredstava koristi za unapređenje i stvaranje poslova u najslabije razvijenim regijama države (60%) te za razvoj poljoprivrede i agro biznisa (37%).
Bugari uplaćuju i povlače znatno manje sredstava od Rumunja, ali zato povlače pet puta više od onog što uplate pa tako uplate 380 milijuna eura te iz fondova povuku 2.3 milijarde eura.
Sada se postavlja pitanje gdje je u svemu tome Hrvatska?
Hrvatska je u 2016. godini uplatila 390 milijuna eura u proračun EU-a, a iz fondova povukla 920 milijuna eura. Iako povlačimo više od onog što uplaćujemo te u 2016 bilježimo povlačenje većih iznosa od naših susjeda Slovenaca, situacija je daleko od idealne. Jedino Estonija, Cipar, Latvija, Malta i Slovenija su povukle manje iznose sredstava od naših u 2016. S time da je ovo prva godina od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji da Slovenci i Latvijci povlače manje iznose od Hrvatske. Gledano po stanovniku, Hrvat godišnje u proračun EU-a uplati oko 95 eura dok iz fondova povuče 225 eura. Francuz će godišnje u proračun EU-a izdvojiti oko 300 eura dok će iz fondova povući znatno manje tj. 173 eura.
Rumunjska i Bugarska što se ovog pokazatelja tiče dosta slično stoje pa tako prosječni Rumunj u proračun uplaćuje oko 70 eura (Bugarin: oko 55 eura), dok iz fondova povlači 375 eura (Bugarin: 335 eur). Slovenac je u 2016 godini uplatio 163 eura, dok je iz fondova povukao 262 eura. Međutim Slovenci su odradili veliki posao u povlačenju sredstava u 2014. i 2015. godini. Pa tako je Slovenac povukao 550 i 450 eura u tom razdoblju dok je uplatio zapravo približno iste iznos kao i 2016. godine.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Država mora odlučiti da li želi preuzeti novac ili ne, te primjenjivati EU pravila, bez otežavajućih HR dodataka.