Dušan Šestić jedan je od najnesretnijih skladatelja na svijetu. 1998. godine, kad je bio u teškoj financijskoj situacji, odlučio se prijaviti na natječaj za novu himnu BiH, koja je trebala pomoći razjedinjenoj državi da se ujedini nakon rata.
Šestić nije želio pobjediti, nego je tek bio nostalgično vezan za sjećanja na nekadašnju Jugoslaviju, koja mu je više prirasla srcu nego nova država. Prijavio je skladbu i nadao se da će doći na drugo ili treće mjesto, pokupiti neku malu nagradu i krenuti dalje.
No on je pobjedio i život mu se u potpunosti promijenio. Budući da je srpske nacionalnosti, mnogi Srbi su mu zamjerili da je postao izdajica, dok su brojni Bošnjaci i Hrvati zamjerali što je, nakon svega, Srbin napisao skladbu koja je trebala simbolizirati novu državu.
Šestić se mučio doći do bilo kakvog posla, a 10 godina poslije osvojio je i drugo natjecanje, točnije ono na kojem se birao tekst himne. Tom prigodom su se na noge digli i etnički motivirani političari koji su odbili preuzeti njegov tekst, te do danas nije primio nagradu u iznosu od 15.000 eura.
2009. godine, kao da se nije dosta napatio, netko je došao do još jednog otkrića. Naime, ispostavilo je da je Šestićeva himna nevjerojatno slična glazbi koja otvara 'Zvjerinjak', film iz 1978. godine.
Neki su istog trena tražili da se Šestićeva himna odbaci, te je optužen za plagijat. Jedne novine navodno su čak pronašle obitelj skladatelja koji je radio na 'Zvjerinjaku' i pokušale nagovoriti članove da tuže Šestića, koji se u međuvremenu morao na televiziji braniti od brojnih napada.
"Povrijedili su me naslovi. Nisam znao ni ime filma, ali poslušao sam glazbu i iznenadio se. Razmišljao sam puno o svemu i zaključio da sam možda kao mladić gledao taj film ili čuo glazbu iz njega i ona je jednostavno nekako ostala 'zaglavljena' u nekom kutu mojeg mozga. To je itekako moguće, ali nikako ne mogu reći da je riječ o plagijatu", izjavio je Šestić koji danas živi u Banja Luci.
No on je isto tako ukazao na neke razliku između dvije skladbe. "Nisu svi u ovoj državi lopovi ni korumpirani. Da sam takav, bio bih političar i bilo bi mi puno bolje u životu", dodaje Dušan.
Dugi niz plagijata među himnama
Zanimljivo je da njegov slučaj nije jedini ovakav u svijetu, jer je veći broj himni bio prozvan plagijatom. Primjerice himnu Urugvaja napisao je 1846. godine Francisco Jose Debali. Riječ je o jednoj od najuzbudljivijih himni na svijetu, koja zvuči kao mini opera, no njezina glavna tema identična je fragmentu iz Donizettijeve opere Lucrezia Borgia.
Postoje dokazi da je Debali mogao čuti operu nekoliko godina prije nego je skladao himnu, jer su dijelovi izvedeni 1841. godine, a i mogao ju je čuti u Italiji prije selidbe.
No njegovi poklonici tvrdili su da opera i himna dijele svega devet nota i da se pojavljuju u četvrtini dvosatne opere, pa je vrlo lako moguće da je riječ o slučajnosti.
Iste optužbe podnijela je argentinska himna, koja je optužena za sličnosti s djelom Clementija, dok je Enoch Sontoga, muškarac koji stoji iza Nkosi Sikelel' iAfrica, himne Južnoafričke Republike, često optuživan da je svoju melodiju ukrao iz Aberystwytha, velškog skladatelja Josepha Parryja.
Ostatak teksta pročitajte na BBC-ju.
