Kultura
4157 prikaza

"Srljamo u zaglupljivanje, odatle i sav taj ustašluk"

Nastavak sa stranice: 1

Koliko se (ako uopće) današnji izdavački plan KS-a razlikuje od prijašnjih vremena? Možemo li govoriti o nekim trendovima, ne samo u nas, nego i u svijetu?

Ono što bi se općenito moglo reći stalo bi u konstataciju da danas domaći autori zauzimaju otprilike polovicu sveukupne izdavačke djelatnosti, što je znatan uspjeh. Isprva nismo imali toliko autora iz domaćeg dvorišta pa se puno prevodilo. Razumljivo, jer smo silno zaostajali. Sad, nakon pola stoljeća, slika se dobrano promijenila i mislim da u tom pogledu KS domaćim autorima daje obilne mogućnosti objavljivanja. Time je domaća teološka, duhovna i općenito kulturno-znanstvena misao utemeljena na kršćanskim vrednotama uvelike promaknuta te joj je dano vidljivo mjesto u našoj crkvenoj i društvenoj javnosti. K tome, povećala se suradnja s kršćanskim i katoličkim izdavačima iz svijeta pa s njima ostvarujemo znatan dio svojeg izdavačkog plana. Ponešto se i naše prevede na strane jezike. No kako smo malo tržište i mali jezik, čak i ona naša izvorna hrvatska teološka ili duhovna ostvarenja ostanu u velikim narodima neprimijećena. Općenito ipak mogu reći da nam je plan jako popunjen i da katkad debelo kasnimo s nekim naslovima jer je prilično veliki priljev urgentnih naslova. U tom pogledu mogle bi se istaknuti osobito dvije suradnje, ona s Katoličkim bogoslovnim fakultetom i ona s Hrvatskim katoličkim sveučilištem.

Anton Šuljić | Author:

Pokušajmo to malo ilustrirati na primjeru prošle godine, za koja vaša izdanja možete reći da su obilježila 2018.?

Svakako je kapitalno djelo za našu povijest i kulturu, kao i za našu Crkvu objavljivanje drugoga sveska Vrhovčeva ‘Dnevnika’. Zatim je tu ‘Povijesni atlas Drugoga vatikanskog koncila’ - monografija koja bi se morala naći u svakoj boljoj biblioteci. U prošloj godini objavili smo niz knjiga naših utemeljitelja, kao i dokumente koji se tiču Kršćanske sadašnjosti. U taj niz svakako ide objavljivanje trećeg sveska izabranih djela Marijana Valkovića, a posljednja knjiga nosi naslov ‘Etičko-moralna problematika - uloga teologa’. Mislim da je od velike važnosti i knjiga ‘Anđeli i demoni’ koja na stručan, teološki duboko fundiran način tretira problematiku koja je i važna i rijetka, kad je u pitanju ozbiljno teološko promišljanje. Netko će važnim djelom smatrati - a tu ubrajam i sebe - ‘Filozofiju religije’, a netko opet De Chardinove ‘Spise iz doba rata’ ili ponovljeno izdanje ‘Bog i mi’ Jeana Daniéloua. Od domaćih autora pozornost je pobudila Lujićeva knjiga ‘Biblijsko svjetlo vjere na putu života’, kao i knjiga Nade Babić ‘Hrvatski prijevodi Novoga zavjeta od 20. stoljeća’.

A koji bi bili noviji naslovi kojima planirate ostvariti uspješno prvo polugodište 2019.?

Svakako je to posljednji, sedmi svezak Jedinove ‘Velike povijesti Crkve’. Tko zna što znači prevoditi tako obimne knjige, opremiti ih, a onda i izdati - zna i kakav je to posao i zbog čega je to izdanje tako važno, pa i skupo. Mislim da je važna i knjiga Esther Gitman ‘Pillar of Human Rights’, zatim knjiga našega sv. Leopolda Bogdana Mandića ‘Iz dubine svoga siromašnog srca’, pa onda vrlo vrijedna knjiga Nele s. Veronike Gašpar ‘Marijanska ukazanja - proročka karizma za naše vrijeme’. Od knjiga koje će uskoro izići iz tiska izdvojio bih onu nuncija Eterovića ‘Sveta Stolica i Hrvatska’. Naravno, svatko će imati neke svoje prioritete, bilo da je riječ o znanstvenim ili knjigama pretežito duhovnoga sadržaja.

Kako se Kršćanska sadašnjost snalazi u toj tranziciji ka novim poslovnim modelima, u npr. iskoraku na internet, prodaji putem web knjižare, korištenju društvenih mreža?

Najveća naša prednost je što imamo ime. Kršćanska sadašnjost se tijekom posljednjih pola stoljeća i nešto više afirmirala kao najozbiljnija i najproduktivnija izdavačka kuća koja izdaje ozbiljnu, provjerenu i široku paletu vrlo važne i korisne teološke, duhovne, znanstvene i literature nužne za skladan duhovno-intelektualni razvoj pojedinaca i zajednica. To je ostalo u svijesti naših ljudi. I ne samo crkvenih. Jedan mi je poznati musliman ateist rekao da je pretplaćen na dvije biblioteke KS-a. Dakle, računamo s time da je dobar glas najbolja promidžba. Mi svoje kupce ne varamo ni marketinškim trikovima ni šminkanjima svojih poruka. Ne varamo ih, primjerice, ni debelim knjigama s velikim slovima i gramaturom papira kako bismo dobili voluminoznost, a ne varamo ih ni time da im podvalimo nešto što prije marketinški napušemo, a kasnije se ustanovi da je to tanke sadržine. To je osnovno - poštenje prema našim kupcima. Koristimo sve nama dostupne načine da prikažemo svoja izdanja: reklamiramo se na stranicama crkvenih tiskovina, zatim povremeno u dnevnim tiskovinama, na TV-u, radijskim postajama, imamo redovite sponzorirane emisije na HKR-u i na Radio Mariji te na lokalnim radijskim i televizijskim stanicama. Osim toga, imamo i Klub prijatelja kojima redovito šaljemo obavijesti o novim proizvodima. Putem Facebooka i Twittera, kao i na vlastitim web stranicama, trajno smo prisutni i na način prikladan za pojedini medij obavještavamo svoje čitatelje. Povremeno odemo i na župe, kao i u hrvatske katoličke župe u inozemstvu... Dakle, koristimo sve nama dostupne načine, ali jako pazimo da prema čitateljima budemo posve pošteni jer nudimo temeljitu, neofarbanu i nekvarljivu poruku.

Anton Šuljić | Author:

Kako ste doživjeli pojavu značajnijeg konkurenta na knjižnom tržištu u Hrvatskoj, mislim na nakladničku kuću Verbum iz Splita. U nedavnom razgovoru, njegov direktor Miro Radalj nam je rekao da KS ne doživljavaju kao konkurenciju, nego da se zapravo dobro nadopunjujete?

Slično poput kolege Radalja, mogao bih i ja reći da ni Verbum ni Teovizija, kao ni ostali izdavači kršćanske literature nama ne predstavljaju konkurenciju. Istina da se naše područje nešto suzilo, ali mi znamo svoje mjesto jer smo crkveni izdavač pa stoga baš u nekim važnim crkvenim područjima nastavljamo svoje djelovanje i u tom pogledu - kao tijelo Crkve. Naime, oni su ušli u samo nekoliko niša naših biblioteka, dok na području liturgije i liturgike, Biblije i osobito biblijskih izdanja, dokumenata, katehetike, temeljne i recentne teološke literature, kršćanske povijesti i drugih nama važnih područja mi i nadalje ostajemo bez konkurencije. Dobar takmac, pa makar on bio i u samo nekim dionicama trke - kao primjerice oni tzv. lovci u atletskim utrkama - uvijek dobro dođe jer povuku naprijed. Nadam se da se ova usporedba neće krivo shvatiti. Riječ je o tome da nam iz tih kuća dolaze poticaji da još bolje i zauzetije ‘trčimo’.

Nabrojite dvije-tri stvari koje bi se trebale dogoditi da hrvatsko knjižno tržište profunkcionira na bitno bolji način nego što je to danas?

Rekao bih da je hrvatsko knjižno tržište u velikoj ugrozi. Ako se tolike desetke milijardi moglo ulagati u Uljanik(e), ako se dotiraju brodske linije i još koješta - mislim da bi oni koji odlučuju o javnom novcu morali porazmisliti i o tome da investiraju u znanje, kulturu i obrazovanje. Ta se investicija sigurno vraća. I inače srljamo u predmoderno zatupljivanje. Pojave kulturnog vandalizma, kojih je posljednjih desetljeća sve više - a manifestira se i u onim tzv. ‘ustašlucima’, ma što oni značili - ozbiljan je znak da knjigu, znanost i kulturu nismo dovoljno vrednovali, nismo je pomagali i nismo u njoj vidjeli izlaz iz krize, pa i iz primitivizma. Ne promijeni li se to, bojim se da ćemo svakim danom doživljavati sve više žalosnih primjera nekulture i vandalizma. No nada umire posljednja pa mi u Kršćanskoj sadašnjosti djelujemo na tragu abrahamovske vjere - ‘u nadi protiv svake nade’.

  • Stranica 2/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.