Znanstvena knjiga “Rod i Balkan” (Durieux, 2017), odnosno antropološka studija kojom autorski dvojac Matešić/Slapšak nastoji emancipirati Balkan od zapadnoeuropske imperijalističke vizure koje se suvremena balkanistika nikako ne uspijeva riješiti. No da bi ga antropološki i feministički emancipirale, Marina Matešić i Svetlana Slapšak uvjerene su da moraju raskrstiti sa zapadnjačkim feminizmom, koji je u prvom redu i pomogao da se Balkan stoljećima kolonizira i porodnjava, a da bi to postigle, moraju detronizirati pojam roda, koji je postao simbol američkog i zapadnoeuropskog feminizma. Putopiskinje iz 18. i 19. stoljeća o kojima u svojoj knjizi pišu aktivno su sudjelovale u stvaranju imaginarnog Balkana, koji nije sasvim koloniziran, a nije opet ni europski i kršćanski, već zauzima liminalni prostor, odnosno mjesto “kućnog roba” koji vječno žudi da bude Europa. “A da promijenimo termin ‘rod’?”, pitanje je koje dolazi kao šlag na kraju.
4888
prikaza
"Balkanske žene su buldozi divovskih grudi"
Ljepota, odnosno ružnoća domorodačkih žena bila je jedna od najdražih tema ženskih putopisa
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
