- Kao što vidite u presudi, Vasiljkovića je tužiteljstvo u Splitu teretilo za kaznena djela koja su uglavnom počinjena '91. godine, pa se pitam zašto je našem pravosuđu trebalo 13-14 godina da sastave optužnicu?- pita se odvjetnik Miljević i nastavlja:
- Kad se konačno počela provoditi istraga, od počinjenja djela je prošlo puno godina i mnogi svjedoci su umrli ili se više precizno ne sjećaju svih okolnosti i događaja. A onda dolazimo i do visine kazne. Sad kad je suđenje napokon došlo kraju, svi se čude kako je Vasiljković dobio samo 15 godina?
Za ovo pitanje, koje si postavljaju svi građani Republike Hrvatske, Miljević također ima objašnjenje:
- Sjećate li se Ustava kojeg je Zvonimir Šeparović nazvao Božićnim Ustavom jer je donesen 22. prosinca 1990. godine? Prema tom Ustavu u Hrvatskoj je vrijedio Krivični zakon iz 1976. godine, donesen dakle još u vrijeme SFRJ, koji je predviđao strogu zatvorsku kaznu od maksimalno 20 godina. Hrvatska je tek 1. siječnja 1998. godine po Kaznenom zakonu iz 1997. uvela kategoriju dugotrajnog zatvora, koja može biti i dulja, a od 1. siječnja 2013. maksimalno može iznositi 50 godina. No, Vasiljkovićevi zločini datiraju iz 1991. godine kad je nastala zakonska rupa, odnosno diskontinuitet i kad se po Kaznenom zakonu moglo za takva djela dosuditi maksimalno 20 godina zatvora, tumači odvjetnik Veljko Miljević.
I ono što slijedi ide na ruku Vasiljkoviću. Budući da je do sad već ukupno u pritvoru oko 11 godina (dvije u Hrvatskoj i devet u Australiji), on je već ispunio uvjete za predaju zahtjeva za uvjetno puštanje na slobodu jer je iza rešetaka proveo više od dvije trećine kazne. Budući da je jučer nepravomoćno osuđen na 15 godina, taj mu je rok istekao otprilike prije godinu dana. Zato je i njegov odvjetnik Tomislav Filaković već jučer, nakon pročitane presude rekao da će se vjerojatno na nju žaliti, ali se odmah ispravio i rekao da će se konzultirati sa strankom kad presudu dobiju u pisanom obliku.
Naime, Vasiljković se može žaliti na presudu, no za to najprije mora čekati 15 dana da bi ju dobio 'na papiru', zatim njegov odvjetnik mora napisati žalbu i poslati ju Vrhovnom sudu u Zagrebu. Vrhovni sud mora zakazati sjednicu na kojoj će odlučivati o žalbi i donijeti svoju presudu, a onda ju poslati natrag u Županijski sud u Splitu, odakle presudu treba dostaviti Filakoviću i Kapetanu Draganu. To je riskantno, jer bi Vrhovni sud mogao kaznu povećati, ali čak da i potvrdi postojeću presudu, moglo bi proći još dosta vremena dok ne postane pravomoćna. Možda i mnogo više, nego li da pričekaju pravomoćnost presude Županijskog suda u Splitu i nakon toga jednostavno pošalju zahtjev za uvjetnim puštanjem na slobodu.
I dok je u Hrvatskoj javnost razočarana cijelim procesom i premalom kaznom, srpski ministar obrane Aleksandar Vulin oglasio se povodom dosuđene kazne:"Ovo je dokaz da će hrvatskim pravosuđem još dugo vladati osveta, a ne pravda."
Očito da u srpskoj Vladi i dalje ne žele priznati ratne zločine i osuditi svoje zločince.
