Life
3152 prikaza

Obitelj Anne Frank htjela je pobjeći, ali im nisu dali

Anne Frank
Anne Frank Center USA
Dnevnik Anne Frank jedna je od najčitanijih knjiga na svijetu, koja ju je pretvorila u moćni simbol

Napore obitelji Anne Frank da emigrira u SAD spriječila je "američka birokracija, rat i vrijeme", rekli su povjesničari. 

Novo zajedničko istraživanje na kojem je proveo muzej Anne Frank i Američki memorijalni muzej holokausta pokazalo je kako je obitelj aplicirala za američku vizu dva puta, a Annin je otac, Otto Frank, zatražio i kubansku vizu. No sve te njihove napore umanjili su sumnjičavi i skeptični birokrati iz ureda za migracije, razni događaji i nebrojene birokratske prepreke u SAD-u i Europi, piše CNN.

"Prisiljen sam otići i koliko mogu vidjeti čini mi se da je SAD jedina zemlja u koju možemo otići", Otto Frank napisao je u pismu kojeg je poslao svom prijatelju koji je živio u New Yorku

Anna je imala 13 godina kada se sa svojom obitelji skrivala od nacista u skrivenoj enklavi u pozadini ureda njezinog oca u Amsterdamu, Nizozemska. Nakon što je njezinu obitelj 1944. godine uhitila njemačka tajna policija, ona je odvedena u koncentracioni logor u Bergen-Belsenu, gdje je i umrla uoči završetka 2. svjetskog rata. 

Fotografije Anne Frank na izložbi | Author: Facebook Facebook
Dok se skrivala pisala je dnevnik, a nakon njezine smrti, njezin je otac dnevnik i objavio. Bilo je to 1947. godine. Do danas to ostaje jedna od najčitanijih knjiga na svijetu, koja je mladu djevojku koja je nestala u holokaustu pretvorio u moćni simbol. Engleska verzija, The Diary of a Young Girl, izdana je 1952. godine.

Na temelju novih dokumenata i intervjua, muzejski povjesničari rekli su kako je obitelj prikupila niz dokumenata oko 1938. godine i zatražila vizu u američkom konzulatu u Rotterdamu, koji je bio jedino mjesto u zemlji na kojem se moglo dobiti vizu. No konzulat je uništen 1940. godine tijekom njemačkog bombardiranja. I to u trenutku dok je obitelj i dalje čekala odgovor na njihov zahtjev. 

Kada se konzulat ponovno otvorio, obitelji nije bio zabranjen ulazak u SAD, a novi podaci pokazuju kako njihov zahtjev uopće nije bio ni obrađen, naglašavaju povjesničari. 

Ana Frank KOLABORACIJA Life Nova teorija tvrdi da je Annu Frank izdala Židovka

Otto Frank počeo je ponovno prikupljati potrebnu papirologiju za vizu a čak je i pitao svog prijatelja u SAD-u može li im pomoći i ubrzati taj proces, no još se jednom umiješao rat i tako prekinuo njegov trud. Njemačka invazija zapadne Europe, dovela je i do povećanja broja zahtjeva. Pravila su postala sve stroža a u konačnici je američki konzulat u Nizozemskoj kao i oni u dijelu Europe koja je bila pod njemačkom okupacijom, zatvoren. Bio je to odgovor na američku odluku o zatvaranju njemačkih diplomatskih ureda. 

Kao i birokracija, tako ni javno mišljenje u SAD nije išlo na ruku migrantima, posebno onima iz Njemačke. Bilo je to djelomično i zbog sumnji na špijunske infiltracije. Otto Frank tada je svoju pažnju usmjerio na Kubu, za koju se nadao da će mu biti "dobra odskočna daska za SAD".

I taj je zahtjev otkazan i to samo četiri dana nakon bombardiranja Pearl Harbora.

"Oni koji su pokušavali pobjeći od nacističkog progona u Europi, poput obitelji Otta Franka i Hermanna van Pelsa, morali su se baviti istim birokratskim problemima i preskočiti iste prepreke kao i ostali migranti", naglašavaju povjesničari. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.