Prijedlog Europske komisije za ubrzanje pristupnih pregovora Srbije suočava se s ozbiljnim otporom unutar same Unije, pri čemu je Nizozemska, uz podršku još nekoliko zemalja, spremna uložiti veto na otvaranje novog pregovaračkog klastera. Ovaj zastoj, koji odražava duboke podjele oko politike proširenja, događa se u trenutku kada srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić otvoreno izražava zahvalnost američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, šaljući poruke o "srušenim iluzijama" o skorom ulasku u EU i signalizirajući sve jasniji zaokret prema Washingtonu.
Pokušaj Europske komisije da se Srbiji konačno odobri otvaranje Klastera 3, koji se odnosi na konkurentnost i inkluzivni rast, naišao je na zid. Nizozemska je najglasnija u protivljenju, a diplomati iz još najmanje dvije države članice izrazili su sumnju u opravdanost takvog poteza, tvrdeći da Beograd nije ostvario dovoljan napredak. Kao ključni razlozi za blokadu navode se kronični problemi u području vladavine prava, neovisnosti pravosuđa, slobode medija te sveukupno stanje demokratskih standarda u zemlji. Povrh svega, bliski odnosi Beograda s Moskvom, unatoč ratu u Ukrajini i opetovanim pozivima iz Bruxellesa na usklađivanje s vanjskom politikom EU, predstavljaju nepremostivu prepreku za dobar dio članica.
Ova situacija razotkriva i širu, temeljnu raspravu unutar Europske unije o samoj svrsi proširenja. Dok Europska komisija proces sve više promatra kao geopolitički alat za vezivanje susjednih zemalja uz Europu i njihovo udaljavanje od suparničkih sila poput Rusije i Kine, dio članica, predvođen Nizozemskom, inzistira na tome da kandidati ne smiju biti nagrađivani prije nego što ostvare konkretan i nepovratan napredak u ključnim reformama. Jedan diplomat, koji je želio ostati anoniman, sažeto je objasnio skepticizam svoje vlade:
- Potez da proširenje postane 'geopolitički alat' funkcionira samo dok država nije unutra. Jednom kad uđu, postaju glavobolja geopolitičkih razmjera.
Argument je da bi nagrađivanje Srbije u ovim okolnostima poslalo pogrešnu poruku, pogotovo dok Ukrajina i Moldavija još čekaju na otvaranje svih svojih pregovaračkih klastera. Dodatnu konfuziju stvaraju i kontradiktorne procjene same Europske komisije, koja u internim dokumentima ponekad tvrdi da je Srbija "ispravila nazadovanje", dok u povjerljivim izvješćima upozorava na "pojačan pritisak na organizacije civilnog društva i novinare" i nedostatak napretka u borbi protiv korupcije na visokoj razini.
Vučićev zaokret
Suočen s blokadom u Bruxellesu, Aleksandar Vučić nije dugo čekao s odgovorom. Njegova reakcija nije bila usmjerena prema europskim prijestolnicama, već preko Atlantika, prema Bijeloj kući. Nakon što je predsjednik Donald Trump na svojoj društvenoj mreži podijelio Vučićev nedavni intervju za Fox News, srbijanski predsjednik je iskoristio priliku za javnu zahvalu.
- Zahvalan sam Trumpu, važni su nam dobri odnosi s Amerikom - poručio je Vučić, najavljujući i skori susret s jednim od Trumpovih savjetnika.
Ovaj potez samo je kulminacija dugogodišnjeg Vučićevog narativa u kojem Trumpovu administraciju prikazuje kao partnera koji, za razliku od prethodnih, razumije Srbiju. U spomenutom intervjuu, Vučić je ustvrdio da se percepcija SAD-a u Srbiji dramatično promijenila pod Trumpom. Naglasio je da je Trumpov pristup, usmjeren na ekonomsku suradnju umjesto na političke pritiske, naišao na pozitivan odjek.
- Kada biste pitali ljude u Srbiji da naprave usporedbu između Clintonove i Trumpove administracije, ne biste vjerovali. Bilo bi 90 prema 10 ili 95 prema 5 u korist Trumpa - izjavio je Vučić.
Ova promjena nije samo retorička. Produbljuju se i poslovne veze. Investicijska tvrtka Affinity Partners, u vlasništvu Trumpovog zeta Jareda Kushnera i bivšeg izaslanika Richarda Grenella, najavila je planove za razvoj luksuznog hotelskog kompleksa u Beogradu na mjestu srušene zgrade Ministarstva obrane, uništene u NATO bombardiranju 1999. godine. Projekt, kako je najavljeno, uključuje i memorijal "posvećen žrtvama NATO agresije". Grenell, kojeg Trump i dalje naziva "svojim izaslanikom", postao je jedan od najglasnijih zagovornika srbijanskih stajališta, odbacujući upozorenja State Departmenta o gomilanju srbijanske vojske na granici s Kosovom kao "laži" i protiveći se UN-ovoj rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Istovremeno, Vučić poručuje kako "nema iluzija" o brzom ulasku u EU, a provladini mediji u Srbiji takve izjave prenose uz naslove o "srušenim iluzijama", stvarajući narativ o Europskoj uniji kao nepouzdanom partneru i Americi kao novoj, pragmatičnoj alternativi.
Trenutačna blokada nije došla iznenada. Ona je posljedica višegodišnjeg pogoršanja odnosa između Bruxellesa i Beograda, koji su, prema mnogim analitičarima, na najnižoj točki od početka pregovaračkog procesa. Promjena tona postala je očita još u izvješću Europske komisije o proširenju za 2025. godinu. Ranije pohvale predsjednice Komisije Ursule von der Leyen upućene Vučiću zbog njegove "predanosti vladavini prava" zamijenjene su oštrijim i skeptičnijim porukama.
"Očekujemo od Srbije da pokaže predanost, djelima, a ne samo riječima", stajalo je u izvješću.
Kriza se produbila tijekom protekle godine. Tragedija u Novom Sadu u studenom 2024., kada se urušila nadstrešnica željezničkog kolodvora i usmrtila 16 ljudi, pokrenula je najveće protuvladine prosvjede u Srbiji u posljednjem desetljeću. Istraga o sistemskoj korupciji u infrastrukturnim projektima u koje su uključeni i kineski izvođači dodatno je zaoštrila situaciju. Vrhunac tenzija dogodio se usvajanjem paketa pravosudnih zakona, kolokvijalno nazvanih "Mrdićevi zakoni", koji su, prema ocjenama stručne javnosti i međunarodnih tijela, doneseni po hitnom postupku kako bi se pravosuđe stavilo pod političku kontrolu i opstruirale istrage protiv visoke korupcije.
Reakcija Bruxellesa postala je neizbježna. Europska povjerenica za proširenje, Marta Kos, upozorila je da Komisija "procjenjuje ispunjava li zemlja i dalje uvjete za isplate" iz financijskih instrumenata EU. Konkretno, u pitanju je više od 1,5 milijardi eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Prijetnja zamrzavanjem EU fondova do sada je najozbiljniji instrument pritiska koji je Bruxelles stavio na stol, signalizirajući da je strpljenje pri kraju i da se daljnje nazadovanje u demokratskim standardima neće tolerirati.
Zastoj na europskom putu i istovremeno otvaranje vrata Washingtona stvaraju novu, potencijalno opasnu geopolitičku dinamiku na Zapadnom Balkanu. Analitičari Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) upozoravali su još prije izbora da bi Trumpova administracija mogla napustiti politiku ravnoteže i aktivno stati na stranu srbijanskih interesa, što se sada i događa. Time se otvara prostor za realizaciju ambicija koje su pod Bidenovom administracijom, unatoč svim ustupcima Vučiću, ipak bile držane pod kontrolom.
U središtu tih ambicija je koncept "Srpskog svijeta", modernizirane verzije starog projekta "Velike Srbije", koji teži ujedinjenju svih Srba u regiji kroz politički i kulturni utjecaj, ako ne i kroz teritorijalno širenje. Formalizacija ove ideje dogodila se u lipnju 2024. usvajanjem "Svesrpske deklaracije" od strane vlada Srbije i Republike Srpske. U tom dokumentu Daytonski mirovni sporazum proglašen je "trajno i značajno narušenim", Kosovo je nazvano "neodvojivim dijelom Srbije", a poziva se na upotrebu svih "pravnih, političkih, ekonomskih i drugih sredstava" za zaštitu srpskih interesa.
S Trumpovom administracijom u Washingtonu, koja pokazuje malo interesa za kompleksnost balkanske politike, i s Mađarskom Viktora Orbána kao ključnim saveznikom unutar EU, Beograd i Banja Luka osjećaju da imaju vjetar u leđa. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, već je pozdravio Trumpovu pobjedu kao "priliku" za proglašenje neovisnosti. Rizici su ogromni: od obnove opasnih ideja o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, preko ukidanja američkih sankcija pojedincima poput Dodika koji aktivno rade na potkopavanju države Bosne i Hercegovine, pa sve do konačne dezintegracije BiH, što bi gotovo sigurno dovelo do novog oružanog sukoba.
Događaji iz 2023., poput napada na vojnike KFOR-a na Kosovu i oružanog upada paravojne skupine u Banjskoj, pokazali su da je potencijal za eskalaciju i dalje prisutan. U novim okolnostima, kočnice koje su sprječavale najgore scenarije sada su otpuštene.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
je ne bi usao u tu koruptivnu usranu tvorevinu, baru punu krokodila , zaba i zmija, ni da mi plate milijardama, ni da mi poklone Grenland
Potpuno opravdano i sasvim ispravno. Trojanski konj EU ne treba.