U vladinoj četvrti u Berlinu na jednoj poslovnoj zgradi nalazi se takozvani sat duga. Riječ je o crnom digitalnom zaslonu s crvenim brojkama u vlasništvu udruge Bund der Steuerzahler (Savez poreznih obveznika), koji prikazuje aktualni njemački državni dug. Brojka se neprestano mijenja i ubrzano raste. Dana 6. srpnja sat duga je oko podneva pokazivao 2,78 bilijuna eura. U isto vrijeme, nekoliko stotina metara dalje, u Uredu saveznog kancelara, usvojen je nacrt proračuna za 2027. godinu, piše DW.
Nacrt njemačkog saveznog proračuna dodatno će ubrzati rast brojki na satu duga. Savezni ministar financija Lars Klingbeil (SPD) za 2027. godinu planira rashode u visini od 555,4 milijarde eura. Od toga je 109,7 milijardi eura predviđeno za obrambene izdatke - trećinu više nego 2026. godine. Rashodi znatno premašuju porezne prihode. Zbog toga Klingbeil ponovno mora posegnuti za zaduživanjem. Planira nova zaduženja u iznosu od gotovo 119 milijardi eura. Ali to nije sve.
Krediti za Bundeswehr i infrastrukturu
Uz to dolaze - kao svojevrsni paralelni proračun - izdaci iz posebnih fondova financiranih zaduživanjem. To su višegodišnji izdaci i zato nisu navedeni u aktualnom proračunu. Za obnovu i modernizaciju infrastrukture te postizanje klimatske neutralnosti predviđeno je 500 milijardi eura. Tim će se sredstvima, raspoređenima tijekom dvanaest godina, između ostalog sanirati dotrajali mostovi, ceste i željeznička mreža.
Dodatni posebni fond uspostavljen je za Bundeswehr. Njemačka želi svoje obrambene izdatke do 2029. postupno povećati na 3,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Do 2035. godine trebali bi dosegnuti novi cilj NATO-a od pet posto.
- Mir u Europi ugrožen je Putinovim imperijalističkim ludilom - rekao je ministar financija Klingbeil nakon sjednice vlade, osvrćući se na prijetnje koje dolaze iz Rusije i od njezina predsjednika Vladimira Putina.
- S crnom nulom (uravnoteženim proračunom, nap. ured.) ne možemo se braniti od Putina. Njemačka mora u vrlo kratkom roku nadoknaditi tri desetljeća tijekom kojih se štedjelo na Bundeswehru. A to nije moguće bez novih dugova, to je kao da se na Mjesec želi odletjeti bez rakete - dodao je resorni šef:
Što je s dužničkom kočnicom?
Ako se zbroje dugovi iz redovitog proračuna i posebnih fondova, novo zaduženje u 2027. godini trebalo bi iznositi oko 203 milijarde eura. Već sada je jasno da će i u sljedećim godinama biti potrebni krediti sličnog volumena. Njemačka industrijska i trgovinska komora izračunala je, na temelju saveznih financijskih planova, da će rashodi do 2030. rasti prosječno pet posto godišnje. Porezni prihodi pritom će rasti upola sporije, odnosno za oko tri posto godišnje.
Što država gomila više dugova, to su veće kamate koje mora plaćati. Prema sadašnjim procjenama, 2030. godine one će iznositi 80 milijardi eura. Savez poreznih obveznika upozorava da bi time bili "progutani" svi dodatni porezni prihodi savezne administracije.
Njemački Temeljni zakon - odnosno Ustav - propisuje da država smije trošiti samo onoliko koliko i prihoduje. To se naziva dužničkom kočnicom. Dodatni krediti ne smiju premašiti 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda. Međutim, izdaci za obranu i sigurnost uglavnom su izuzeti od tog pravila. Uz to, u vrijeme gospodarske slabosti dopuštene su veće granice zaduživanja. Kao najveće gospodarstvo Europe i treće najveće u svijetu, Njemačka si može priuštiti takvo zaduživanje, naglašava Klingbeil.
- Razina našeg duga znatno je ispod prosjeka eurozone.
Gospodarski rast? Nema ga!
U eurozoni je dopuštena razina duga do 60 posto gospodarske snage zemlje. Njemačka će 2027. biti na razini od 69,5 posto. Istodobno, zemlja se nalazi dubokoj gospodarskoj krizi, a konjunkturni tempo iz godine u godinu slabi. Vlada sastavljena od konzervativnih stranaka CDU/CSU i socijaldemokrata pri preuzimanju dužnosti u svibnju 2025. najavila je ponovno pokretanje gospodarstva. Umjesto toga, kriza se nastavlja.
- Neodgovorni rat Donalda Trumpa protiv Irana prepolovio je gospodarski oporavak koji smo očekivali ove godine. Taj rat Njemačku košta novca, kritizirao je Klingbeil u Berlinu.
Dodatne prihode trebali bi donijeti nova naknada na plastiku, uvođenje poreza na šećer te povećanje poreza na duhan i alkohol. Predviđeno je i oporezivanje imućnijih građana, ili "porez za superbogate", kako ga naziva Klingbeil. No, to je tek kap u moru. Uštede su neizbježne. One će pogoditi i savezna ministarstva i njihove proračune, ali i financijsku pomoć kojom savezna država stabilizira sustave socijalnog osiguranja. Mirovinski i zdravstveni fondovi kronično pate od besparice i svake godine trebaju milijarde eura saveznih subvencija. One bi sada trebale biti smanjene - jer više nema dovoljno novca.
Njemački savez sindikata govori o "ogromnoj neravnoteži", jer bi socijalni sektor trebao snositi teret sanacije javnih financija, dok vojni izdaci, kako napominju, istodobno snažno rastu.
Ekološke udruge oštro prosvjeduju
Klingbeil planira (is)koristiti i sredstva iz Fonda za klimu i transformaciju (KTF), koji se financira prihodima iz europskog sustava trgovanja emisijama. To oštro kritiziraju ekološke organizacije, ali i oporbeni Zeleni. Taj se novac ne smije koristiti za krpanje proračunskih rupa, rekao je predsjednik te stranke Felix Banaszak u nedjelju navečer za portal table.media.
- Prihodi od trgovanja emisijama CO₂ nisu samoposluga za ministra financija. Oni služe za financiranje klimatski neutralne transformacije našeg gospodarstva, potporu poduzećima u procesu transformacije te rasterećenje građana od troškova zaštite klime.
Svi moraju štedjeti
Klingbeil je od svih ministarstava tražio i traži paušalne rezove. Iznimka je samo Ministarstvo obrane. Za 2027. radilo se konkretno o smanjenju od jedan posto svakog pojedinog proračuna. Pregovori su bili teški, rekao je ministar financija:
- Neki su resori zbog toga došli do granice izdržljivosti, ali to je ispravno i nužno.
Godine 2028. ministarstva bi trebala smanjiti rashode za tri posto.
- Svatko je odgovoran da to riješi unutar vlastitog ministarstva. No moramo konsolidirati javne financije, od toga ne možemo pobjeći.
Tim više što financijski planovi do 2030. već sada pokazuju kolike će se rupe otvoriti u proračunima. Kada se očekivani prihodi oduzmu od predviđenih rashoda, ostaju golemi nepokriveni iznosi. Prema vladinom prijedlogu, financijska rupa 2028. iznosit će 22 milijarde eura, 2029. godine 38 milijardi, a 2030. čak 47 milijardi eura.
Već sada je jasno da će ministarstva imati sve manje sredstava na raspolaganju. Posebno je posljednjih godina pogođena razvojna pomoć. Ona bi 2027. trebala raspolagati s dodatnih 500 milijuna eura manje, pa se njezin proračun smanjuje na 9,5 milijardi eura.
Krovna organizacija za razvojnu politiku Venro upozorila je u Berlinu na "dramatične posljedice" takvih rezova. Pozivajući se na jednu studiju, Venro navodi da bi zbog globalnih smanjenja financiranja do 2030. više od 9,4 milijuna ljudi dodatno moglo umrijeti od posljedica siromaštva, gladi, bolesti i klimatskih promjena.
- Savezna vlada vjerojatno uopće ne shvaća što upravo čini - komentirao je član uprave Venra Michael Herbst. Već sada je cijeli sustav humanitarne pomoći "masivno nedovoljno financiran". Rezovi u Njemačkoj u tome igraju značajnu ulogu, dodaje.
Ministar financija Klingbeil govori o "teškim odlukama" koje su donesene. To, međutim, ne mijenja činjenicu da Njemačka na međunarodnoj razini ostaje "uistinu vjerodostojan partner". I podsjeća:
- Nakon povlačenja Sjedinjenih Država iz međunarodnog financiranja razvoja danas smo najveći donator.
Organizacija za pomoć djeci Save the Children u međuvremenu je pozvala Bundestag da nacrt proračuna "u parlamentarnom postupku značajno doradi i sredstva za humanitarnu pomoć i razvojnu suradnju poveća u skladu s potrebama".
Parlament će se nacrtom proračuna baviti nakon ljetne stanke, od rujna nadalje. Konačno usvajanje proračuna za 2027. godinu predviđeno je krajem studenoga.
