Zgrada izgleda neprecizno izgrađena, u okolišu strši, većem dijelu njemačke javnosti je i izrazito ružna. Nova zgrada Hamburške filharmonije (Hamburger Elbphilharmonie, po rijeci Elbi uz koju je podignuta) svečano će biti otvorena 11. siječnja sljedeće godine. Mnogi će reći na užas javnosti, koliko god postoje neki kojima se ipak sviđa, ali ono što je nesporno jest da je riječ o građevinskoj investiciji koju njemačka javnost stavlja u koš s još dva najveća ekonomsko arhitektonska debakla u toj zemlji u posljednjih nekoliko godina. Zgrada s krovom koji oponaša morske valove i s visinom od 110 metara što je čini najvišom nenastanjenom zgradom u Hamburgu, prema planu gradnje započete 2007., trebala je biti gotova do 2010. i trebala je koštati 241 milijun eura.
Da bi ispalo da je dovršena tek ove godine i da je koštala više od pola milijarde eura. S estetskim učinkom koji je... u najboljem slučaju tako, tako. Nije doduše riječ kao o urbanističko željezničkom projektu Stuttgart 21, koji je započet 2010., koji će kasniti četiri godine i, kako se zasad čini, proraditi tek 2023., a koji je umjesto 4,5 milijardi eura, ispao vrijedan čak 6,5 milijardi eura. I još pritom ispao direktna šaka u oko ekološkom okruženju Stuttgarta. Aerodrom Berlin Brandenburg čak i ima svoje ekonomsko opravdanje, jer će zamijeniti stari aerodrom Tegel i sa 34 milijuna putnika bit će treći najprometniji u Njemačkoj, a i nikome ne smeta. S njim je problem to što je gradnja započela tek 2006., nakon 15 godina planiranja. A i cijena mu je s izvornih 4,3 milijarde eura do danas skočila na 6,8 milijardi. O kašnjenju da se ne govori. Nakon niza odgoda, više se nitko niti ne obazire na otvaranje planirano za 2017., nego se računa s 2019.
Razlozi za sve to su loš projekt, loše upravljanje gradnjom, loš menadžment i, nešto što s Njemačkom ne povezujemo baš često, korupcija. A onda su se ljudi koji sve to vode sjetili da bi još nešto dodali ovdje, još nešto tamo, tako da će u svoj aerodrom ulupati, čini se, još najmanje 3,2 milijarde eura. To što se Hamburška filharmonija uspjela plasirati u takvo društvo, teško da je mogao biti gori debakl za projekt koji znači 120.000 četvornih metara prostora, tri koncertne sale s popratnim prostorijama, hotel sa 224 sobe, dio sa 45 stanova, parkiralište za 520 automobila, javni prostor na visini od 37 metara... Izvori Der Spiegela čak navode da sumnjaju da će zgrada na kraju koštati čak 866 milijuna eura i još cijeli taj projekt nazivaju "gospodarskim krimićem". A takve su optužbe u Njemačkoj neusporedivo ozbiljnije od folklornog izričara poraženog društva Hrvatske.
