Jedna je nizozemska tvrtka približila dvije tehnologije, senzore pokreta i umjetnu inteligenciju, kako bi život krava u stajama uvela u 21. stoljeće. Kompanija Connecterra je IDA sistem (The Intelligent Dairy Farmer's Assistant), pametnog asistenta za mljekare, nakon testiranja u Europi, dovela i u SAD. Krajem prošle godine krenuo je u komercijalnu upotrebu.
IDA tehnologija koristi uređaj sa senzorima pokreta kojeg se stavlja kravi oko vrata. Tako se bilježe njezini pokreti i prenosi u program kojeg pokreće umjetna inteligencija. Senzor tako omogućuje prijenos podataka i uočavanje ponašanja krava, kao što je žvakanje, hodanje, hranjenje i sl.
Svi ovi indikatori farmere obavještavaju o ponašanju krava, a mogu i precizno odrediti zdravstveno stanje životinja, što je dosada farmerima moglo promaknuti.
"Nama je gotovo nemoguće pratiti svaku životinju pojedinačno i znati sve što se s njom događa", rekao je Richard Watson, jedan od prvih američkih farmera koji je ovakav sustav praćenja svojih životinja počeo koristili od trenutka kada je krenuo u komercijalnu upotrebu krajem prošle godine, piše Popular Mechanics.
Kaže kako mu ovakav nadzor omogućuje identifikaciju stanja životinja, a povećava i produktivnost njegovog posla za čak 10 posto, a time mu omogućuje i veću zaradu.
Industrija proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda samo je jedna od onih koje bi mogla imati puno koristi od upotrebe umjetne inteligencije. Zasada je njezina upotreba vezana uz različite industrije od proizvodnje do industrije autonomnih vozila. U poljoprivredi se, posljednjih godina, učestalo koriste i dronovi. Uz pomoć njih se može procijeniti stanje usjeva, a može se i detektirati korov među kulturom koja se uzgaja.
Bivši zaposlenik Microsofta Yasir Khokhar je i osnivač Connecterra, kaže kako je inspiraciju dobio živeći na sličnoj farmi južno od Amsterdama.
"Pokazalo se kako je tehnologija koju upotrebljavaju farmeri jako zastarjela. Ono što postoji je jako nezgrapno za upotrebu pa je i područje poljoprivrede jedno od onih koje očajnički treba upotrebu moderne tehnologije", naglašava.
Sličan primjer je i onaj irske kompanije Moocall koja nudi uređaj koji se može staviti kravi na rep, i koristiti u slučaju kada se krava sprema oteliti. Tada farmeru stiže poruka što se događa. U ovom slučaj se ne upotrebljava umjetna inteligencija, a poruka stiže kada se detektiraju grčevi.
"Postoje određeni zadaci u kojima ovakvim uređaji mogu biti jako korisni, no mislim kako nikad neće zamijeniti čovjeka", rekla je Mary Mackinson Faber , korisnica ovog uređaja.
Slični primjeri trebali bi se razviti na temeljima TensorFlow, Googleovog otvorenog softvera, otvorene 'knjižare' za prijenos podatka. Mogu ga koristiti ljudi koji imaju srednjoškolsku razinu znanja iz matematike i malo programerskih sposobnosti. Kako je Googleov glasnogovornik Justin Burr naglasio ova tehnologija ima široku primjenu a pomogla je i znanstvenicima NASA-e. Nadaju se kako će se korisnici adaptirati novim izvorima, mrežama, kako bi otkrili nove aplikacije koje kompanija poslije može koristiti u svom poslovanju.
