Čeka vas naporan dan s milijun obaveza? Imamo za vas jednu pomalo depresivnu vijest: vjerojatno ćete 'zeznuti' oko 1.000 stvari. Barem tako tvrde istraživanja. Naime na svakih milijun zadataka koje čovjek obavi, čak i najbolji među nama će učiniti između 500 i 1.000 pogrešaka.
Premda to djeluje kao izuzetno puno, razmislite samo o tome koliko mailova pošaljete s tipfelerom. Koliko komada posuđa operete, a da na njima ostanu komadići hrane ili koliko puta u komunikaciji s kolegama napravite neki 'gaf'.
Niti jedna od ovih grešaka nije skupocjena, bez obzira pričamo li o vremenu, novcima ili reputaciji. Ali u određenim okruženjima ulozi se itekako povećavaju. Farmaceut koji da krivu dozu lijeka pacijentu može ga koštati života, dok greška financijskog stručnjaka može nekog drugog oštetiti za poveću svotu.
Vođeni tom mišlju, prije 25 godina, ekipa inženjera i znanstvenika u Siemensu počela je razmišljati o uvođenju preinaka na jednom svojem katu. Tvornica u Ambergu, gradiću pored Nürnberga u bavarskoj Njemačkoj, radila je kontrolere - kutije pune pločica i preklopnika koji su djelovali kao mozak za druge tvornice. To se pokazalo prilično unosnim poslom, jer su se pojavili kupci iz cijele zemlje, te su svi zabilježili smanjivanje uobičajenog proizvodnog manjka.
No stručnjaci su se vodili parolom da uvijek može bolje, pogotovo kad pomislite da bi pokvareni kontroler mogao brzo uzrokovati zatvaranje cijele tvornice i koštati vlasnike milijune eura dnevno, ako bi se zaustavila proizvodnja.
Zato je ekipa u Siemensu krenula u veću automatizaciju, računajući na kompjutere da preuzmu više ljudskih poslova i pokažu se kvalitetnijim radnicima.
1990. godine 25 posto kata je bilo automatizirano, dok se danas to proširilo na 75 posto. Uz to, stopa kvara se izuzetno smanjila: na 11.5 na jedan milijun. Proizvodnja se povećala za 8.5 puta, dok je broj zaposlenika ostao isti.
Amberg je postao ogledni primjerak toga što se sve može postići automatizacijom. Kad je tvornicu u veljači posjetila Angela Merkel, prozvala ju je primjerom njemačkog bogatstva 'ideja i visokoobrazovanih radnika'.
No ono zbog čega je ova tvornica posebno zanimljiva menadžerima, političarima i radnicima jest činjenica da ona prikazuje budućnost. Ona je naime Siemensov poligon za razvoj automatizacije, pri čemu bi se tvornice sve više trebale ponašati kao mreže u kojima proizvodne trake ne samo da komuniciraju međusobno ili unutar tvrtke, već i s drugim sistemima, ali i sa samim proizvodom kojeg proizvode.
Tako bi hauba od automobila primjerice došla do mašine za bojenje i rekla joj: "Trebala bih biti bijela", dok bi sljedeća sama poslala poruku da je treba obojati u plavo.
U Njemačkoj inženjeri i akademici rade na pokretanju ove četvrte industrijske revolucije koju su prozvali Industrie 4.0.
Američki General Electric opisao ju je pak ovim riječima: "To je bliska integracija fizičkog i digitalnog svijeta. Ona omogućuje tvrtkama da koriste senzore, software, učenje od uređaja do uređaja i druge tehnologije kojima prikuplja i analizira podatke dobivene od strane fizičkih objekata, da bi zatim to iskoristila za vođenje operacija."
Prema Volkmaru Kochu, partneru u konzultantskoj tvrtki 'Strategy&', ovo je velika šansa da Europa preuzme vodeće mjesto u onome što je u prošlosti tek slijedila. Naime, digitilizacijom konzumerističkog svijeta danas rukovode američke tvrtke, no niti jedna zemlja ni regija još ne dominira transformacijom industrijskog svijeta.
I iako biste mogli očekivati da će svijet pun senzora, softwarea i mašina biti bez ljudi, u Ambergu 10.000 m2 velik automatizirani tvornički kat ispunjava i 1.020 radnika koji rade u tri smjene.
Više o ovoj temi pročitajte u Newsweeku.
