Prije nekoliko dana svjedočili smo povijesnom događaju za Sjedinjene Američke Države i cijeli svijet. Uspješno lansiranje rakete privatnog poduzeća SpaceX američkog inovatora Elona Muska s američkim astronautima i njezino pristajanje na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) označilo je veliki povratak SAD-a, koji je ponovno postao lider u svemiru.
Iako su Amerikanci 1969. prvi stigli na Mjesec i godinama bili predvodnici u osvajanju svemira, zadnji američki raketoplan Atlantis poletio je prema ISS-u još 2011., a od tada su Amerikanci za putovanje do ISS-a ovisili o ruskim raketama, za što su Rusima plaćali 80 milijuna dolara po letu. Međutim, ovdje nije riječ samo o novcu, nego i o ugledu i prestižu.
Zbog toga je američki predsjednik Donald Trump, koji je prisustvovao povijesnom lansiranju u Cape Canaveralu na Floridi, naglasio kako je nastupilo “novo doba američkog ponosa”.
“Ne možeš biti broj jedan na zemlji ako si broj dva u svemiru”, podvukao je Trump naglasivši kako su Sjedinjene Američke Države tog dana ponovno stekle prestiž svjetskog lidera u svemiru. Trump je objavio kako će Amerikanci uskoro sletjeti na Mars i imati “najjače oružje koje je povijest mogla zamisliti”.
No kad se uzme u obzir što se u tom trenutku događalo u ostatku zemlje, čini se da Trump živi u paralelnoj stvarnosti. Dok je govorio o novom dobu američkog ponosa i Americi kao broju jedan u svijetu i u svemiru, Amerika je gorjela.
Američkim su gradovima bjesnili prosvjedi i masovni neredi nakon uhićenja i brutalnog ubojstva tamnoputoga Georgea Floyda u Minneapolisu od strane bijelog policajca Dereka Chauvina, koji je ubio Floyda koljenom mu prignječivši vrat.
Ubojica posve slučajno nosi isto prezime kao i zloglasni Napoleonov vojnik Nicolas Chauvin, po kojemu je nazvan šovinizam. Slučajni prolaznici cijelo su vrijeme snimali kako Chauvin više od osam minuta kleči na Floydovu vratu.
Floyd je uhićen kad je s navodno krivotvorenom novčanicom od 20 dolara pokušao kupiti cigarete. Snimak se brzo proširio društvenim mrežama izazvavši revolt i spontane prosvjede, koji su se ubrzo pretvorili u stihijsko pustošenje i pljačku. Policija je odmah otpustila svu četvoricu policajaca koji su sudjelovali u Floydovu uhićenju, a Chauvin je završio iza rešetaka s optužnicom za ubojstvo, za što mu, ako bude osuđen, prijeti 12-godišnja zatvorska kazna. Međutim, to nije zaustavilo prosvjede i nerede koji su se brzo proširili zemljom, a protiv brutalnosti američke policije prosvjedovalo se i u Londonu te Berlinu.
Osim u Minneapolisu, osobito nemirno bilo je u Atlanti, New Yorku, Los Angelesu, Denveru, Houstonu, Phoenixu, San Joseu, Cincinnatiju, Louisvilleu, Columbusu, kao i u Washingtonu, ispred Bijele kuće, koju je na neko vrijeme tajna policija, zadužena za zaštitu američkog predsjednika, morala zabarikadirati, a koliko je situacija bila ozbiljna svjedoči podatak da je Trump na sat vremena završio u podzemnom bunkeru u Bijeloj kući.
Mobilizirano je više od 60.000 pripadnika Nacionalne garde, a u 40-ak američkih gradova proglašen je policijski sat. U neredima je stradalo više ljudi. Policija je brutalna u pokušaju da zaustavi prosvjednike, koristeći suzavac, dimne zavjese i gumene metke, a u New Yorku su se dva policijska vozila zabila u prosvjednike. Samo zahvaljujući sreći nije bilo stradalih.
Jasno je, međutim, da ovdje nije samo riječ o buntu protiv policijskog nasilja, iako je slučaj Georgea Floyda poslužio kao okidač za prosvjede. Ovi su događaji ponovno upozorili na sistematski i institucionalni rasizam koji je i nakon jednog rata i više ustavnih amandmana i reformi još problem američkog društva.
Rasizam i diskriminacija Afroamerikanaca duboko su ukorijenjeni u naciji koja je svoj gospodarski uzlet prije nekoliko stoljeća temeljila upravo na ropstvu. Nakon građanskog rata i ukidanja ropstva crnačko stanovništvo s američkog juga planski je naseljavano u industrijskim središtima na sjeveru zemlje, u kojima sporadično izbijaju pobune poput ove koja je krenula iz Minneapolisa.
Ovaj slučaj donekle podsjeća na velike rasne nemire u Los Angelesu 1992. godine, kad su policajci koji su brutalno pretukli Afroamerikanca Rodneya Kinga bili oslobođeni optužbe. Policijsko premlaćivanje i onda je snimio slučajni prolaznik, baš kao što su i ovoga puta prolaznici snimali gotovo devetominutno Chauvinovo iživljavanje nad Floydom.
Prije nekoliko godina slični su ulični nemiri izbili u Baltimoreu, Fergusonu i drugim gradovima, također povodom smrti tamnoputog mladića u rukama policije, najveći od velike pobune crnačkog stanovništva 1968. godine, nakon atentata na Martina Luthera Kinga. I tad su nemiri zbog brutalnosti američke policije nad crnačkom populacijom zahvatili više američkih gradova.
A ta brutalnost, zapravo, nije iznimka, nego pravilo u postupanju većinski bjelačke policije prema crnačkom stanovništvu i dubokom međurasnom jazu koji postoji u Americi. Taj jaz u dva mandata Baracka Obame u Bijeloj kući ne samo da nije prevladan, nego je i produbljen.
Američki pravosudni sustav kriminalizira natprosječno veliki dio crnačke populacije, jer Afroamerikanci predstavljaju samo 13 posto stanovništva, dok ih je u zatvorskoj populaciji čak 40 posto.
Afroamerikanci imaju deseterostruko veće šanse da nad njima bude izvršena racija ili da njihov automobil bude zaustavljen od strane policije nego njihovi bijeli sugrađani, iako toliki broj racija i provjera nad njima nema opravdanja u policijskim otkrićima. Iako je potvrđeno da marihuanu podjednako uživaju i bijeli i tamnoputi, potonji imaju četiri puta veće izglede da zbog toga završe u zatvoru. Istraživanja potvrđuju da tamnoputi američki mladići imaju 15 puta veće šanse da skončaju u zatvoru od svojih bijelih vršnjaka. Drugim riječima, američki represivni sustav prejudicira njihovu krivnju.
Situaciju dodatno otežava pandemija korona virusa, koja je osobito pogodila Sjedinjene Američke Države. Broj zaraženih približava se brojci od dva milijuna, a broj mrtvih u trenutku dok ovo čitate vjerojatno je prešao 110 tisuća, što je najviše na svijetu i više od ukupnog broja američkih žrtava u Vijetnamskom i Korejskom ratu, premda su stvarne brojke vjerojatno puno gore. Kad je riječ o pandemiji korona virusa, SAD, formalno najmoćnija zemlja svijeta, više podsjeća na zemlju trećeg svijeta. Zdravstveni sustav najbogatije zemlje svijeta pokazao se potpuno neprimjerenim za ovakve zdravstvene krize jer nije u stanju zaštititi svoje građane, što je temeljna funkcija svake države.
Međutim, treba imati na umu da je pandemija natprosječno pogodila afroameričku populaciju, jer je smrtnost među Afroamerikancima čak 2,4 puta viša nego među bijelim stanovništvom, što stručnjaci objašnjavaju nizom faktora i činjenicom da su Afroamerikanci siromašniji (na svaki dolar imovine bijelih Amerikanaca dolazi samo 10 centi imovine Afroamerikanaca), da više koriste javni prijevoz i žive u slabijim životnim uvjetima, u višestambenim objektima u kojima se virus lakše širi, kao i u zatvorima koji su postali žarišta pandemije.
Osim toga, jedan od rezultata pandemije korona virusa je i raspad američke ekonomije, najveće na svijetu, nakon što je više od 41 milijun Amerikanaca u samo tri mjeseca ostalo bez posla. Pred mjestima na kojima dijele hranu siromašnima su kilometarske kolone, no i ovdje treba naglasiti da je ekonomska kriza natprosječno pogodila siromašnije, pa tako i Afroamerikance. Osim toga, i Floyd je nekoliko dana prije nego što je ubijen ostao bez posla zbog korona krize.
Naravno da ovakva situacija rađa frustracije koje samo čekaju priliku da izbiju na površinu.Amerika se trenutačno suočava s višestrukom krizom - krizom zbog ukorijenjenog institucionalnog rasizma i diskriminatornog pravosudnog sustava, krizom zbog militarizacije američke policije, zdravstvenom krizom i pandemijom korona virusa i ekonomskim kolapsom kao njezinom posljedicom.
Međutim, te su krize razobličile svu bijedu, nemoć i nesposobnost aktualnog predsjednika i njegove administracije, koja je apsolutno nedorasla dramatičnoj situaciji u kojoj se zemlja nalazi, upozoravajući na još jednu krizu s kojom se suočava Amerika - krizu američkog vodstva.
Neopravdano je Trumpa kriviti zbog pandemije korona virusa ili zbog ukorijenjenog rasizma u američkom društvu. Međutim, Trump je svojim bjesomučnim tvitovima pridonio rasplamsavanju sukoba nazivajući prosvjednike razbojnicima i prijeteći im “najubojitijim oružjem” i “najopasnijim psima”, citirajući pritom rasističkog policijskog načelnika u Miamiju Waltera Headleya, koji je 1967. prekomjernu policijsku silu u siromašnim četvrtima Miamija opravdavao tvrdnjom “kad počne pljačkanje, počinje pucanje”.
Trump se nikad nije libio prijetnji nasiljem. Kaos je njegovo prirodno okružje. U vrijeme kad je bio suočen s postupkom opoziva, Trump je prijetio građanskim ratom sugerirajući da bez nasilja neće predati vlast.
Na pandemiju je reagirao katastrofalno nazivajući je “demokratskom prevarom”, ignorirajući alarme i umanjujući opasnost. Iako je na početku tvrdio kako je Amerika potpuno spremna, kasnije se pokazalo da američkom zdravstvu kronično nedostaje zaštitne opreme i respiratora. U trenutku kad je broj mrtvih zbog korona virusa u Americi dosegnuo 100 tisuća, Trump je igrao golf.
Zahvaljujući potpunoj nesposobnosti, diletantizmu i odsutnosti vodstva, Amerika sad plaća šokantnu cijenu u mrtvima i opustošenim gradovima. Nedvojbeno je da će se kaos u SAD-u negativno odraziti na američki globalni utjecaj. Onaj tko ne može brinuti o sebi, teško može biti oslonac drugima. S obzirom na to da se američko nacionalno vodstvo urušilo, i američko globalno vodstvo, koje je, doduše, u krizi već nekoliko godina, u ovoj je krizi apsolutno dovedeno u pitanje.
To će se, dakako, odraziti na sve američke saveznike, među kojima i Hrvatsku, iako naše političko vodstvo o tome šuti. Svjedočimo definitivnom kraju Pax Americana i urušavanju američke globalne moći. Taj je pad započeo još u vrijeme demokratskog predsjednika Baracka Obame, ali su ga Trumpov populizam i egoizam samo dodatno ubrzali.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Najbolji honorarni rad od kuće kod kuće. U posljednjem mjesecu sam primio plaću od 27583 dolara laganim radom na mrEži od kuće. Ja sam student i radim honorarno posao od kuće i ostvarujem više prihoda. Lako radim svakodnevno 2 do ... prikaži još! 3 sata dnevno u slobodno vrijeme. ako i vi želite zaraditi ovaj ogromni novac onda dođite i budite dio nas. Više pogledajte ovdje ... ...........................➤➤➤➤➤➤➤ cutt.ly/NyvKMnJ
Po vašem članku o Trumpu se vid čija ste prčija. Sve od navedenog nije istina a to će isplivati . Još malo
Najbolji honorarni rad od kuće kod kuće. U posljednjem mjesecu sam primio plaću od 27583 dolara laganim radom na mrEži od kuće. Ja sam student i radim honorarno posao od kuće i ostvarujem više prihoda. Lako radim svakodnevno 2 do ... prikaži još! 3 sata dnevno u slobodno vrijeme. ako i vi želite zaraditi ovaj ogromni novac onda dođite i budite dio nas. Više pogledajte ovdje ... ...........................➤➤➤➤➤➤➤ cutt.ly/NyvKMnJ