Top News
362 prikaza

Merkeličin vojni plan za povratak na vrh: Šalje Luftwaffe u Siriju

Angela Merkel
1/4
DPA/PIXSELL
U Siriju će Nijemci poslati 1200 ljudi na vojnu misiju koja će trajati godinu dana i državu stajati 134 milijuna eura

I njemački Luftwaffe se od Nove godine priključuje zapadnim saveznicima u Siriji u zračnim udarima protiv tzv. Islamske države. Nijemci će poslati svoje špijunske zrakoplove Tornado A400M i opskrbne Airbus A310 (za nadopunu goriva u zraku), ali zasada ne idu njihovi borbeni mlaznjaci.

Njemačke oružane snage | Author: DPA/PIXSELL DPA/PIXSELL

Uz to, fregata “Augsburg” je već u Sredozemlju ispred sirijskih obala u pratnji francuskog nosača zrakoplova “Charles de Gaulle”. Ukupno će na to područje biti poslano 1200 vojnika Bundeswehra u vojnoj misiji koja će trajati godinu dana i koštati 134 milijuna eura.

Njemačka tako staje uz bok Sjedinjenim Državama, Francuskoj, Velikoj Britaniji te Rusiji, koje svojim zrakoplovstvom djeluju protiv brutalnih islamista, svatko na određenom dijelu Sirije i Iraka i sa zasebnim političkim ciljevima.

Nijemci će biti potpora Francuzima. Na taj angažman i pristali su nakon poziva francuskog predsjednika Francoisa Hollandea nakon terorističkih napada u Parizu da “razmisle o dodatnim zadaćama”.

kako se protiv tzv. Islamske države treba boriti vojnim sredstvima. Rasprava o slanju vojnika u Bundestagu nije dugo trajala.

S ljevice su, doduše, crno-crvenoj vladajućoj koalicji (demokršćana i socijaldemokrata) prigovarali da će time isprovocirati moguće terorističke napade u Njemačkoj, na što su im vladajući oštro uzvratili.

"Izolacija, gašenje svjetla, spuštanje roleta dok teroristi prolaze ulicom, to ne smije biti logika iza koje se skrivaju Nijemci", odgovorio im je ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier. 

Ministrica obrane Ursula von der Leyen kazala je kako je vojna misija protiv tzv. Islamske države riskantna, ali pasivnost je pogubnija.

I tako će vojnici Bundeswehra krenuti u svoju treću vojnu misiju izvan granica od završetka Drugog svjetskog rata. Prva je bila na Kosovu 1999. i odnosila se na uspostavu mira, a druga, u Afganistanu, još traje. 

Tamo se nalazi 980 njemačkih vojnika, mandat im je produljen i na sljedeću godinu, a provode obuku lokalnih snaga (na njemačkom sektoru su i hrvatski vojnici).

Ova treća u Siriji je u pravom smislu te riječi vojna intervencija. Iako izravno još ne sudjeluju s borbenim zrakoplovstvom, Nijemci su sa svojim špijunskim i opskrbnim zrakoplovima te ratnim brodovima dio borbenih operacija kojima je cilj uništiti Islamsku državu. 

Posebno su u vezi s tim učinkoviti izuzetno sofisticirani zrakopovi Tornado namijenjni izviđanju i prikupljanju podataka. Mogu snimati po noći, šalju podatke u realnom vremenu koji se uživo analiziraju, i na temelju njih se prosljeđuju zapovijedi.

Spuštaju se čak do samo 60 metara iznad tla. Raspolažu elektro- optičkim kamerama visoke razlučivosti te infracrvenim senzorima. Oba sustava mogu snimati u svim smjerovima.

Posebnost tog zrakoplova je da tijekom leta može mijenjati kut krila ovisno o zapovijedi pilota. I opskrbni i izviđački zrakoplovi imat će svoju bazu u turskoj zračnoj luci Incirlik.

Angela Merkel | Author: DPA/PIXSELL DPA/PIXSELL

I taj novi angažman Bundeswehra u Siriji dio je nastojanja kancelarke Merkel da Njemačku ponovno postavi na političku kartu svijeta uz bok velikim silama. 

Od Drugog svjetskog rata je proteklo 70 godina i u Berlinu drže kako više nema smisla održavati sustav poznat pod krilaticom “Njemačka financira, a drugi odlučuju”.

Tako Merkel uporno pokušava izboriti za svoju državu poziciju za koju drži da joj po snazi pripada. Dugo već traži i reformu Vijeća sigurnosti u skladu sa „stvarnom raspodjelom moći širom svijeta u 21. stoljeću“.

Mnogi drže kako je i migrantima iz Sirije (kojih je primila dosad oko milijun) ostavila otvorena vrata kako bi promijenila sliku zemlje u svijetu.

Usporedo s tim nastojanjima, kancelarka Merkel vodi borbu protiv bilo kakvih pokušaja revizije prošlosti. 

Tako se i u Berlinu i u Jeruzalemu jednako govori o odgovornosti za holokaust, nedavno je Bundestag priznao krivnju za, kako su izravno naveli, genocid u Namibiiji početkom 20. stoljeća. 

Takvim pristupom kojim ne osporava tamne strane povijesti, svoju zemlju želi predstaviti prihvatljivom za saveznike kako bi je ponovno vratili za stol gdje se odlučuje.

Međutim, sile pobjednice Drugog svjetskog rata zasada ne pokazuju namjeru potpuno odustati od tog sustava. Nema naznaka da bi Njemačka mogla u skoroj budućnosti postati članicom Vijeća sigurnosti.

Ni u okviru Europske unije, Njemačka, iako glavna gospodarska sila, ne može računati na političku ulogu. 

Posebice Velika Britanija, ali i Francuska i dalje koče uspostavljanje europske super-države u kojoj bi s obzirom na veličinu i činjenicu da u toj Uniji živi petina stanovnika njemačkog govornog područja, Berlin bio mjestom gdje bi se realno donosile ključne odluke.

Tu ideju ne podržavaju ni manje europske zemlje pa tako ni Hrvatska zbog straha za očuvanje vlastitog ideniteta. 

Stoga Merkel na veliku scenu pokušava ući na mala vrata. Tako je nedavno Njemačka bila dio pregovaračkog tima s Iranom (zajedno sa zemljama članicama Vijeća sigurnosti) koji je doveo do sporazuma s tom zemljom.

Vojni avioni odlaze u borbenu misiju protiv ISIL-a | Author: DPA/PIXSELL DPA/PIXSELL

S Rusijom održava posebne odnose zbog svoje energetske sigurnosti (Zapad je blokirao Južni tok, ali Njemačka sada ide graditi dodatni cjevovod za Sjeverni tok kojim plin iz Rusije ide izravno po dnu Baltičkog mora stiže na sjever Njemačke). 

Glas iz Berlina bio je važan na početku nedavne ruske intervencije u Siriji i prihvaćanju Bašara al Asada za pregovaračkim stolom.

I samo sudjelovanje Bundeswehra u intervenciji u toj zemlji poruka je kako postupno nastupaju nova vremena. Njemačka neće ostajati po strani i gledati kako krizne situacije i važni događaji prolaze mimo nje. 

Osim financijskog doprinosa rješenju kriza, Berlin sada u njima želi i sudjelovati. Zasada još ne na vojni način kako to rade Washington, Moskva, Pariz ili London, ali vjerojatno neće proći još puno vremena prije nego što i njemački borbeni mlaznjaci krenu njihovim stopama.

Prije toga Njemačka će morati ponovno stvoriti snažniju vojsku nego što je sada ima. Pritom se ne misli na tehničke karakteristike oružja koje posjeduje, jer tu stoji dobro, nego na ljudstvo. 

Bundeswehr danas broji oko 178.000 vojnika, dok ih je prilikom ujedinjenja prije petnaest godina bilo čak 600.000. 

Zbog manjka vojnika na svim razinama čelnici njemačke vojske govore da odavno rade “u crvenom”. 

Ne mogu podmiriti sve potrebe koje se od njih traže, kako u međunarodnim misijama, tako i u zadaćama u zemlji. Oni traže povećanje Bundeswehra na broj od 185.000. 

U anketama većina Nijemaca podržava taj prijedlog (56 posto), dok ih je protiv nešto manje od trećine. Osim toga će i 9000 vojnika koji su bili angažirani oko prihvata migranata sad biti vraćeno svojoj prvotnoj nameni.

Njemačka je ukinula obvezni vojni rok, zatvorila je mnoge vojarne i vježbališta i za popunjavanje svog vojnog kadra koristi se dragovoljcima. 

Dakako, i oni zadržavaju pravo ne primiti one koje ne zadovolje određene kriterije. Međutim, zadnjih godina od onih koji prođu obuku sve ih više odbija produljiti daljnji ostanak u vojsci. 

Vojni avioni odlaze u borbenu misiju protiv ISIL-a | Author: DPA/PIXSELL DPA/PIXSELL

Da situacija nije bajna potvrđuje i činjenica da se ni Njemačka ne pridržava odredbe po kojoj bi članice NATO-a za vojsku morale izdvajati 2 posto bruto društvenog proizvoda. 

U Njemačkoj je to trenutno 1,19 posto, a navodno bi za nekoliko godine moglo biti još i manje, samo 1,07 posto. No, ti podaci se često iznose kako bi se motivirala javnost da se u vezi s tim nešto promijeni.

Posebice stoga jer Njemačka šalje sve više svojih vojnika u međunarodne misije. Tako će osim angažmana u Siriji, oko 600 njemačkih vojnika otići u Mali, također u borbi protiv islamističkog terorizma.

Ukupno je trenutno oko 20.000 njemačkih vojnika na raznim stranama svijeta. 

U međuvremenu prva dva od šest Tornada iz 51. eskadrile Immermman iz baze Jagel na sjeveru Njemačke već su sletjela u tursku zračnu bazu Incirlik. 

Prve nadopune francuskih borbenih lovaca iznad sirijskog neba već su obavljene bez problema.

Luftwaffe će tako dati važan međunarodnoj borbi protiv terorizma, a to će značiti da će Njemačka biti za stolom kada se na kraju bude krojila sudbine ne samo Sirije nego i šireg područja na trusnom Srednjem istoku.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.