Nastavimo li u SDP-u ovako, nećemo imati ni prag od 5%

Preferencijalno glasovanje je najmanji problem. Ako će tri preferencijalna glasa promijeniti Hrvatsku, povećati BDP, smanjiti iseljavanje, odmah ću za to dignuti ruku, bez obzira što smatram da će to voditi u daljnju estradizaciju politike. Ove inicijative ne idu za promjenom načina glasovanja već žele povećati utjecaja glasova iz dijaspore i smanjiti manjinska prava. I to treba jasno reći i protiv toga se boriti. Prva inicijativa koji ću pokrenuti i na kojoj već duže vrijeme radim je promjena Ustava, a druga tema o kojoj treba govoriti je i promjena izbornog zakonodavstva.

Koje su okosnice promjena koje ćete ponuditi?

Okosnica promjene Ustava je vrlo jednostavna, a to je uređivanje načina odlučivanja na referendumu. Promjena Ustava prvi je korak, nakon kojeg treba promijeniti ustavni Zakon o Ustavnom sudu, koji će redefinirati ulogu Ustavnog suda prilikom ocijene dopuštenosti referendumskog pitanja. Nakon toga treba nam novi Zakon o referendumu i financiranju referendumske promidžbe. Izuzetno je bitno da građani znaju, ne samo tko stoji iza referendumskih inicijativa nego i tko ih plaća. Promjenama izbornog zakonodavstva prvenstveno je potrebno riješiti pitanje nejednakosti izbornih jedinica.

Mislite li da će vladajući, prvenstveno HDZ, imati sluha za to?

Zeljko Lukunic (PIXSELL)

Sumnjam. Čini mi se da je njihov modus operandi zabijanje glave u pijesak pred stvarima koje se odvijaju oko njih i da im je bitnije osigurati još par godina na vlasti, kako bi mogli svoju ekipu uhljebiti na dobro plaćena i sigurna mjesta u državi.

Je li SDP spreman za prijevremene izbore i je li politika napadanja oporbenih kolega od Davora Bernardića put koji vodi prema velikoj koaliciji?

Jesmo li spremni, odgovor je: Ne, nismo. U trenutku dok se međusobno glođemo ne vidim kako bi bili u stanju odraditi ozbiljnu i kvalitetnu kampanju u kojoj bismo građanima predočili ozbiljne ideje i rješenja za probleme, koji postoje. Dugoročno, mislim da ipak još nije prijeđena ona zadnja crta gdje bi to bilo nepovratno. Zato sam oštar, želim potaknuti kolege na razmišljanje. Strategija napadanja koalicijskih partnera, kao što sam više puta govorio, nije dobra. Žao mi je što se oštrica našega komuniciranja usmjerila primjerice na Glas i Pametno umjesto da smo tu energiju uložili u kritiku vlasti i nuđenje rješenja za probleme.

Vlada, rekli ste, ne radi ništa. No čini se da se bude. Predstavili su svoja rješenja za blokirane. Udruga Blokirani nezadovoljna je Vladinim, ali i vašim rješenjima.

Predsjednica te udruge, koliko je meni poznato, blokirana je zbog poreznog duga i kaznenog djela prevare. Naša rješenja sigurno neće biti usmjerena prema onima koji su činili kaznena djela i zbog toga dospjeli u dugove nego su usmjerena prema građanima koji su u dugovima zbog ekonomske krize i ne podmiruju obveze ne zato što ne žele nego jer ne mogu. Neću se previše obazirati na to što Udruga blokiranih i njihova čelnica govore. Kad je riječ o Vladi, upravo blokirani su primjer njihovog nerada. Kad smo se mi u SDP-u konačno zbrojili i ponudili rješenje, to je bio poticaj i motiv Vladi da ponudi kakvo-takvo rješenje. Rješenje koje su ponudili ima mana, ali je ipak iskorak da se konačno nešto napravi.

SDP predlaže i da minimalna plaća iznosi 4000 kuna. Branko Hrg (HDS) iz vladajuće većine proziva da bi bilo dobro da ste podržali njihov prijedlog, koji su lani uputili u proceduru?

Patrik Macek (PIXSELL)

SDP je 2016. tražio povećanje minimalne plaće i pritisnuli smo vladajuće koji su, ne u okvirima kojima smo tražili, ali ipak povećali minimalnu plaću. Imali smo to i krajem 2017. opet na pritisak SDP-a. Što se tiče Branka Hrga, on je dio vladajuće većine koja u ovom trenutku ima 77 zastupnika. Ako on doista želi da se minimalna plaća poveća na 4000 kuna, on naprosto treba otići kod predsjednika Vlade i reći mu da će on i njegov klub uskratiti potporu Vladi ako ne prihvati prijedlog. Ako to napravi, imat ćemo minimalnu plaću od 4000 kuna u roku od tjedan dana. No Hrg to očito ne želi napraviti.

Nakon rješenja za blokirane, najavu dodatnih poreznih rasterećenja, projekata za Split i druge gradove, mislite li da se Andrej Plenković sprema za izbore?

Ponaša kao netko tko razmišlja o izborima. Hoće li do njih doći na to pitanje ne znam odgovor. Vrlo vjerojatno ga ne zna ni on sam, ali to ga ne sprečava da vuče predizborne poteze, zlu ne trebalo.

Ustavni sud je proglasio je “lex Agrokor” ustavnim. Komentar na argumente za ovakvu odluke?

Nisam očekivao da će Ustavni sud ukinut zakon u cijelosti, ali sam se nadao da će se barem ukinuti posebno sporne dijelove kao što je nedostatak sudskog nadzora nad procesom izvanredne uprave. Nisu to učinili, išli su lakšim putem, potvrdili zakon, a postupak ide dalje. Bez obzira što se na odluku Ustavnog suda čekalo godinu dana, iako se radi o prevažnom pitanju za državu, odluka je nedorađena, rekao bih čak zbrzana, a posebno mi je žao što u potpunosti nedostaje odgovor na pitanje je li zakon usklađen s pravom EU.

Što vam govori da su bila izdvojena mišljenja troje sudaca?

Patrik Macek/ PIXSELL

Govori da je barem do dijela sudaca došla snaga argumenata, ali isto tako i da su gotova ona vremena, kao kad je sudom predsjedala gđa. Omejec, kad se prema vani gajila slika da su u sudu o svemu jedinstveni. Nisu i ne trebaju biti, a kad nisu, kao u ovom slučaju, za pravnu i demokratsku kulturu dobro je da svoj stav obrazloženo predstave javnosti.