Otkrivamo zašto tužitelji bježe iz DORH-a

Gorući problem u Državnom odvjetništvu je odljev kadrova. Tužiteljstvo je u predmetu Agrokor kod određivanja istražnog zatvora zastupalo sedam zamjenika državnog odvjetnika, a mi smo u obrani imali više bivših državnih odvjetnika nego što je bilo njih. Nekoliko nas je bilo koji smo iz Državnog odvjetništva otišli 1990-ih, ali sam među nama vidio niz kolega ispod 40 godina koji su izašli iz Državnog odvjetništva.

To će reći da je krenula nova serija odljeva kadrova iz DORH-a, a prvi, koji je krenuo 1990-ih, uništio je tužiteljstvo. Čini mi se da značajan odljev kadrova upozorava na to kako bi se to moglo ponovno dogoditi i zato u Državnom odvjetništvu, ako želi zadržati postojeću kvalitetu i unaprijediti je, moraju naći način da zadrže te kadrove.

Za kvalitetan rad moraju dati odgovarajuću novčanu nagradu i stvoriti primjerene uvjete rada jer će inače svatko tko je spretniji, pametniji i vjeruje u sebe, zbog fame da odvjetnici puno zarađuju, otići u odvjetnike, kaže Anto Nobilo, bivši tužitelj, a danas ugledni odvjetnik specijaliziran za kazneno pravo.

Njegove poglede dijele i drugi bivši tužitelji, bilo da su danas u mirovini ili u odvjetničkim vodama. Tvrde kako je velika fluktuacija ljudi u DORH-u golemi problem. Neki odvjetnici to su i pravno problematizirali, jer državni odvjetnici nižeg ranga rade na predmetima županijskog državnog odvjetništva ili čak Uskoka. Riječ je o raspoređivanju na rad u Uskok zamjenika općinskih državnih odvjetnika koji nemaju minimalno osam godina staža, što je uvjet za rad u Uskoku.

Odvjetnici tvrde da oni ne zadovoljavaju kriterije propisane Zakonom o Državnom odvjetništvu i Zakonom o Uskoku, no Vrhovni sud je do sada u dvije presude odbio prigovore branitelja da optužnice protiv njihovih klijenata zastupaju nezakoniti tužitelji. "Znači da im kronično nedostaje kadra kad moraju angažirati ljude koji još nisu dovoljno profesionalno sazrijeli i koji će možda tek kroz nekoliko godina postati odlični državni odvjetnici. Počeo je novi odljev mlađih generacija što je u vrijeme Mladena Bajića bilo zaustavljeno", kažu bivši tužitelji.

Državni odvjetnik Top News Cvitana čuvaju kušači hrane, Geigerovi brojači...

U Hrvatskoj je, prema podacima Ministarstva pravosuđa, zaposleno 614 državnih odvjetnika. 
Prosječna neto plaća zamjenika općinskog državnog odvjetnika iznosi 10.509,85 kuna, zamjenika županijskog državnog odvjetnika 15.045,71 kunu, a prosječna neto plaća zamjenika ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta iznosi 16.037,48 kuna.

Znači, njihova primanja prate plaće sudaca. Naime, prosječna plaća prvostupanjskih sudaca, općinskih i prekršajnih sudova, s prosjekom od 23 godine radnog staža, iznosi 9974,38 kuna, trgovačkih sudova, s prosjekom od 25 godina radnog staža, 11.299,58 kuna, županijskih sudova, s prosjekom od 25,5 godina radnog staža, 14.253,52 kune, s tim da uskočki suci imaju dodatak od 15 posto.

U DORH-u se godinama hvale s gotovo stopostotnim uspjehom kod podizanja optužnica, kao i vrlo visokim postotkom, oko 95 posto, osuđujućih presuda. Za razliku od dobrog dijela sudaca, koji smatraju da se umjesto po rezultatima i kvaliteti na više sudove dolazi lobiranjem ili nepotizmom, u Državnom odvjetništvu, uvjeravaju nas, to nije tako. Glavni razlog zbog kojeg napuštaju tužiteljstvo su, tvrde, loši uvjeti rada.

Za sve zaposlenike Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te svih županijskih i općinskih državnih odvjetništava, godišnje se iz državnog proračuna izdvaja oko 250,000.000 kuna, podaci su Ministarstva pravosuđa. Kako država ne daje novce za zapošljavanje novih tužitelja, a u izvješćima Saboru glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan godinama upozorava da mu nedostaje ljudi, ostali rade gotovo danonoćno. I to uvjetima koji dovode u pitanje i redovito funkcioniranje Uskoka.

Igor Soban/PIXSELL

"Naime, bez obzira na to što se zapošljavanje novih službenika pokazuje nužnim, upravo je nedostatak prostora razlog što se slobodna mjesta državnih službenika ne popunjavaju, jer u postojećim prostorima nije moguće osigurati radni prostor za novo zaposlene službenike.

Naime, nakon inspekcijskog nadzora, koje je u prosincu 2015. proveo Inspektorat rada Ministarstva rada i mirovinskog sustava, zabranjeno je obavljanje poslova prijepisa u Odjeljku prijepisa, jer nisu ispunjeni uvjeti slobodne površine poda i slobodnog zračnog prostora. Osim prostora za službenike i namještenike, nedostaje i prostor za zamjenike ravnateljice, koji sjede po dvoje u sobama od svega desetak kvadrata, tako da se stvaraju nemogući uvjeti za rad.

Naime, dok jedan obavlja telefonske razgovore, drugi bi trebao proučavati spis od nekoliko desetaka tisuća stranica ili obavljati koordinacijski ili konzultacijski sastanak s policijom ili predstavnicima drugih državnih tijela, s obzirom na to da u Uredu nedostaje i soba za sastanke", navodi Cvitan u izvješću o radu DORH-a u 2016.

GDJE JE? Top News Mora u zatvor: DORH raspisao tjeralicu za Gazdom

"Država im mora dati bolje materijalne uvjete, a oni moraju shvatiti da nisu apsolutna vlast, nego samo stranka u postupku, i da se argumentima moraju boriti za svoje teze, a ne koristiti policijsko-medijske operacije kako bi napravili, u pravilu, spektakularna uhićenja. Iza toga ne vidimo ništa ozbiljno, odnosno nemamo pravomoćnih okončanja velikih predmeta, bilo oslobađajućih, bilo osuđujućih", tvrde odvjetnici koji su dio profesionalne karijere bili tužitelji.

Nastavak na sljedećoj stranici...