Rusija je tijekom noći izvela snažan raketni napad na Ukrajinu, pri čemu je meta bio i Kijev, a među korištenim projektilima našla se i balistička raketa Orešnik. Iako su ukrajinske vlasti u početku provjeravale radi li se doista o tom oružju, potvrda je ubrzo stigla iz Moskve.
🇷🇺🇺🇦 The sky in Lviv is glowing different colors following the Russian Oreshnik strike. pic.twitter.com/NrcvDCJ04m
— Heyman_101 (@SU_57R) January 9, 2026
Zapovjedništvo ukrajinskog ratnog zrakoplovstva objavilo je da je u napadu korišten projektil iznimno velike brzine, koji je, prema procjenama, dosezao gotovo 13 tisuća kilometara na sat. Upozoreno je i na lansiranja s ruskog vojnog poligona Kapustin Jar, poznatog kao jedno od glavnih uporišta za sustav Orešnik. Prema navodima Reutersa, raketa je raspoređena i na teritoriju Bjelorusije, bliskog ruskog saveznika.
Raketa Orešnik prvi je put upotrijebljena u studenome 2024. godine, kada je Rusija njome gađala ukrajinski grad Dnipro. Tada je ruski predsjednik Vladimir Putin u televizijskom obraćanju javnosti izjavio da se radi o novoj konvencionalnoj raketi srednjeg dometa. Naglasio je kako projektil leti brzinom od 10 Macha, odnosno više od dva i pol kilometra u sekundi, te ustvrdio da trenutačno ne postoji učinkovit način obrane od takvog oružja.
Putin je tada tvrdio da je udar bio usmjeren na veliki vojno-industrijski kompleks u Dnipru, u kojem se proizvodi raketno i drugo naoružanje. Dan nakon napada poručio je i da će se testiranja Orešnika nastaviti, uključujući i daljnju primjenu u borbenim uvjetima, prenosi BBC.
Vojni stručnjaci ističu da je ključna značajka ove rakete upravo njezina brzina, koja drastično skraćuje vrijeme za reakciju protuzračne i proturaketne obrane. Ruski vojni analitičar Ilja Kramnik ocijenio je da se radi o projektilu nove generacije, smještenom na gornjoj granici srednjeg dometa, s dosegom između 2500 i 3000 kilometara, a potencijalno i do 5000 kilometara. Time bi, prema njegovim riječima, većina Europe bila u dometu, dok Sjedinjene Američke Države ne bi bile izravno ugrožene.
Još jedan ruski vojni analitičar, Vladislav Šurigin, ranije je izjavio da je Orešnik osmišljen tako da probije i najsuvremenije sustave proturaketne obrane. Dodao je i da projektil ima sposobnost uništavanja duboko ukopanih i snažno utvrđenih ciljeva, uključujući bunkere, bez potrebe za nuklearnom bojevom glavom.
Novi adut iz ruskog arsenala
Orešnik (ruski: lješnjak) je mobilni, kopneni balistički raketni sustav srednjeg dometa, opremljen hipersoničnim projektilom. Iako ga Vladimir Putin predstavlja kao potpuno novi sustav koji nije modernizacija starijih sovjetskih tehnologija, brojni zapadni analitičari vjeruju da je riječ o derivatu interkontinentalne balističke rakete RS-26 Rubež. Ta je raketa razvijana dok je još bio na snazi Ugovor o eliminaciji nuklearnih projektila srednjeg dometa (INF), koji je zabranjivao oružja dometa od 500 do 5.500 kilometara. Sjedinjene Države su optuživale Rusiju da Rubežom krši sporazum, iz kojeg su se na kraju povukle 2018. godine.
Prema riječima zapovjednika ruskih Strateških raketnih snaga, general-pukovnika Sergeja Karakajeva, razvoj Orešnika započeo je u srpnju 2023. godine, što bi značilo da je od koncepta do borbene primjene prošlo manje od dvije godine - neuobičajeno kratak period koji ukazuje na visoki strateški prioritet projekta.
Razorna moć 'poput meteorita'
Ono što Orešnik čini posebno opasnim jest kombinacija brzine, dometa i razorne moći. Projektil dostiže brzinu veću od 10 Macha, odnosno više od 12.000 kilometara na sat. S dometom do 5.500 kilometara, iz dubine ruskog teritorija može pogoditi bilo koju metu u Europi.
Ruski vladin portal Objasnjaem.rf objavio je procjene prema kojima bi Orešnik od lansirnog mjesta Kapustin Jar do sjedišta NATO-a u Bruxellesu stigao za 17 minuta, do zračne baze Ramstein u Njemačkoj za 15, a do američke baze proturaketne obrane u Poljskoj za samo 11 minuta.
❗️Russia is launching mass production of the "Oreshnik" missile system.
— Zlatti71 (@Zlatti_71) August 4, 2025
✔️ Range – 5500 km
✔️ Speed – 10 Mach (12,380 km/h!)
✔️ Warhead power – 1.5 tons
💥 Already proven in action: in November 2024, the system successfully struck the "Yuzhmash" plant in Dnepro.
🇷🇺 New… pic.twitter.com/Rx09bGHejK
Putin je njegov učinak slikovito opisao usporedivši ga s udarom meteorita.
- Sustav ispušta desetke bojevih glava koje pogađaju cilj brzinom od 10 Macha. Temperatura udarnih elemenata doseže 4.000 stupnjeva Celzijusa, što je blizu temperature površine Sunca. Posljedično, sve u epicentru eksplozije pretvara se u prah i elementarne čestice - izjavio je Putin, dodajući da projektil može uništiti i duboko ukopane, snažno utvrđene strukture.
Projektil može nositi konvencionalni ili nuklearni teret. U konvencionalnoj varijanti nosi do 1,5 tona eksploziva, dok nuklearna verzija može imati snagu do 900 kilotona, što je ekvivalent 45 bombi bačenih na Hirošimu. Cijena jedne rakete procjenjuje se na više od deset milijuna eura.
Strateško raspoređivanje u Bjelorusiji
Ključna tehnička karakteristika Orešnika je njegova MIRV (Multiple Independently Targetable Reentry Vehicle) sposobnost. To znači da jedan projektil nosi više (između šest i osam) neovisno navođenih bojevih glava, od kojih svaka može gađati zaseban cilj. To obrambenim sustavima drastično otežava presretanje. Prilikom napada na tvornicu Južmaš u Dnjipru u studenom 2024., ukrajinska protuzračna obrana priznala je da nije imala mogućnost presresti projektil zbog njegove brzine i putanje u gornjim slojevima atmosfere.
- Trenutačno ne postoje načini da se Ukrajina suprotstavi ovom oružju. Spremni smo za bilo kakav razvoj događaja. Ako netko još sumnja u to, ne bi trebao... - izjavio je tada Putin.
Ipak, ostaje pitanje učinkovitosti ovog oružja u konvencionalnoj ulozi. Iako je Putin tvrdio da je tvornica u Dnjipru "pretvorena u prah", satelitske snimke pokazale su oštećenja na krovovima, ali ne i potpuno uništenje. Balističke rakete ovog tipa tradicionalno imaju manju preciznost od taktičkih projektila, što njihovu upotrebu s konvencionalnim bojevim glavama čini manje efikasnom, ali ne i manje opasnom.
Kremlj tvrdi da oružja poput Orešnika smanjuju potrebu za uporabom nuklearnog oružja, nudeći opciju strateškog udara konvencionalnim sredstvima. Analitičari, pak, ovo vide kao opasnu doktrinu "prednuklearnog odvraćanja" - slanje "posljednjeg upozorenja" prije moguće uporabe nuklearnog oružja.
