Kao da se u Rumunjskoj povijest ponavlja. Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis bio je prisiljen opozvati Lauru Codrutu Kovesi s mjesta šefice Nacionalne antikorupcijske agencije (DNA). Njega optuživati bilo bi koliko nepošteno toliko i pogrešno jer je žestokoj ratnici protiv korupcije u ovoj zemlji otkaz bio prisiljen dati nakon nekoliko mjeseci bitke s vladom i pet tjedana nakon što je ustavni sud tako naložio nakon što je zahtjev za razrješenjem Laure Codruti Kovesi podnio ministar pravosuđa Tudorel Toader.
Povijest kao da se ponavlja zato što je Codrutu Kovesi već druga ikona borbe protiv korupcije u Rumunjskoj koja je smijenjena u, najblaže rečeno, vrlo čudnim okolnostima.
Prethodno je na sličan način 2007. godine odletjela tadašnja ministrica pravosuđa Monica Macovei. Njen izbor za ministricu u prosincu 2004. bio je direktna posljedica toga što u suprotnom Rumunjska praktično ne bi imala šansi ući u EU 1. siječnja 2007., isključivo zbog poglavlja 23, odnosno zbog korupcije u koju je ova tranzicijska zemlja tonula sve dublje još otkako su rumunjski građani u revoluciji svrgnuli Nicolaea Ceausescua.
Vlasti u Rumunjskoj nisu imale izbora nego joj dati odriješene ruke. A ona je to iskoristila tako što je kroz korumpirani sustavu protutnjala poput buldožera. Ukinula je imunitet državnim dužnosnicima od kaznenog progona. Pa je na čelo DNA postavila Dana Morara koji je u rekordnom roku predsjednika parlamenta i bivšeg premijera Adriana Nastasea. 2006. za glavnu državnu tužiteljicu postavila je Lauru Codrutu Kovesi, 33-godišnju pravnicu koja je doktorirala na organiziranom kriminalu, i, uopće, dok je Rumunjska primljena u EU 1. siječnja 2007., Monica Macovei poharala je korumpirani sustav.
Pisalo se u to vrijeme o padu od čak 80 posto u nekim segmentima korupcije. I čim je u Bukureštu i u Bruxellesu utihnulo slavlje zbog nove članice EU-a, parlament je krenuo u juriš na ministricu Macovei, zbog navodne zlouporabe ovlasti. Macovei je odavno članica Europskog parlamenta, a Rumunjska je od njenog rušenja opet krenula nizbrdo, do te mjere da je 2014.
Europska komisija sve češće stala zapitkivati kamo odlazi sav onaj novac za koje se kroz EU fondove uspijevaju izboriti vrijedni administratori u Bukureštu? Bio je to snažan vjetar u leđa Lauri Codruti Kovesi koja je godinu ranije preuzela DNA. Ispalo je da je učenica nadmašila učiteljicu.
Samo u 2014. nova šefica DNA procesuirala je nekoliko desetaka gradonačelnika, pet članova parlamenta, dva bivša ministra i jednog bivšeg premijera. Naredne godine obrušila se na 12 parlamentaraca, dva ministra od kojih je jednoga odvukla iz ministarske fotelje ravno u istražni zatvor, što će nešto poslije Guardian nazvati doslovno "skalpiranjem", i to u naslovu. Među njenim žrtvama nekoliko puta su se našli i korumpirani suci.
Samo te godine Codruti Kovesi na sud je odvukla slučajeve korupcije s ukupnim iznosom od 431 milijun eura mita. Naknadno se bivši premijer Victor Vonta tužio na nju da već godinama maltretira zemlju izmišljanjem optužbi protiv ljudi. Ona ga je, naime, istraživala zbog krivotvorenja znanstvenog rada, pranja novca i izbjegavanja plaćanja poreza. Do 2016. godine njena je popularnost toliko eksplodirala da je njena agencija, DNA, nešto poput našeg USKOK-a, uživala povjerenje među čak 90 posto Rumunja.
Nitko drugi nije joj bio niti blizu. Te iste godine, nakon izbora u prosincu, nova vlada pokušala je progurati zakon po kojem se javnim službenicima više ne bi smatralo nekoliko kategorija točno onih ljudi koji su tih godina stradavali u istragama DNA. Ljudi su izišli na ulice, prvo njih 300.000, a onda u drugom pokušaju 500.000 i građanski Bukurešt nije dopustio praktično dekriminalizaciju korupcije. Vlada je morala odustati pred mnoštvom koje je nosilo slike Laure Codrute Kovesi.
Iako predsjednik doista nije bio onaj koji je sada, u ljeto 2018. tražio njenu glavu, njeni pristalice optužuju ga ovih dana za to da je prelako odustao od borbe. Bio je to i jedan od razloga zašto je njegova glasnogovornica pri objavljivanju odluke izjavila: "Ali, borba protiv korupcije neće stati." U Rumunjskoj čini se da je DNA postala previše tvrda agencija da bi se s njom netko mogao zafrkavati. A i Codruti Kovesi iz nje samo je otišla nazad u državno odvjetništvo.
U toj zemlji smatra se da je upravo korupcija bila osnovnim uzrokom masovnih prosvjeda od 2012. do 2015., posebno 2015., te opet 2017. Od 175 promatranih država svijeta, 2016. godine Rumunjska je bila 57. najmanje korumpirana na svijetu, s tim što se te i prethodne godine penjala na ljestvici za tri odnosno dva mjesta; napredovala je. Hrvatska je, pak, 2016. bila na 55. mjestu, što znači da su obje bile u zoni srednje korumpiranih, odnosno na samom vrhu donjeg civilizacijskog doma, onog koji se smatra "više korumpiranim zemljama".
Hrvatski hod je bio upravo suprotan. Dok je prethodnih godina, od 2013. do 2015., Hrvatska slovila kao zemlja koja je sve više napredovala u borbi protiv korupcije, 2016. odjednom se srozala za dva mjesta. No, valja vidjeti kako će nam se odraziti na plasman sve ovo što se vuče oko Agrokora, proces ili više procesa protiv Zdravka Mamića, a - tko zna - možda i USKOK uspije na sud otjerati svog prvog gradonačelničkog kapitalca ili župana kao što se događalo u Rumunjskoj.
