Britanske vlasti pokušavaju spriječiti objavu dokumenata koji detaljno prikazuju vezu između britanskih vlasti i libijskog vođe Muammara Gaddafija. I to samo nekoliko dana nakon što je britanska premijerka Theresa May iskazala "duboko žaljenje" Abdel Hakim Belhaju, libijskom političaru i vojnom vođi te njegovoj supruzi. Belhaj je bio Gaddafijev protivnik kojeg je sa suprugom Fatimom Boudchar otela i zadržala CIA-e, i to nakon dojave britanske obavještajne službe MI6 tijekom putovanja u Bangkoku.
Vraćen je u Tripoli gdje je u zatvoru proveo šest godina i svakodnevno zlostavljan. May duboko žali zbog uloge koju je MI6 odigrao u njihovoj otmici i mučenju 2004. godine.
Njegovoj supruzi Fatimi Boudchar, koja je u trenutku otmice bila četiri i pol mjeseca trudna, vlada je platila 500.000 funti. Tijekom svoje šestogodišnje pravne bitke Behaj je ponavljao kako želi samo ispriku, a ne novčanu naknadu. U zamjenu, par je odustao od civilne tužbe protiv MI6 i vladine agencije, te protiv Jack Strawa i Sir Marka Allena, koji su za vrijeme njihove otmice bili tajnik vanjskih poslova i šef protuterorističkog odjela pri MI6, piše The Guardian.
Samo četiri mjeseca nakon još je jedan Gaddafijev protivnik otet u Hong Kongu nakon informacija koje je MI6 predao CIA-i. Svoju tužbu protiv britanskih vlasti riješio je 2012. godine nagodbom kojom je dobio 2,2 milijuna funti. Po dokumentima otkrivenima u vladinim uredima u Tripoliju za vrijeme libijske revolucije, vidljivo je kako je otmica uslijedila nakon dugotrajnog nadzora i praćenja koje je MI6 provodio nad dvojicom muškaraca.
Informacije koje su dobili, tj. izvukli iz dvojice tijekom dugotrajnih zlostavljanja, iskorištene su kako bi se opravdala zatvaranja i pokušaji deportacije velikog broja Libijaca koji su živjeli u Britaniji. Među dokumentima se nalaze i podaci koji detaljno opisuju na koji su način Gadafijevi agenti pozvani u Britaniju, gdje su navodno prijetili libijskim tražiteljima azila i Britancima libijske nacionalnosti, u prisustvu MI5 službenika.
Uvid u dokumente zatražio je Nigel Ashton, profesor međunarodne povijesti na London School of Economics. Na saslušanju koje će se održati sutra u Londonu, odvjetnici vladine agencije tvrdit će kako bi Ashtonov zahtjev trebao biti odbačen jer je "naporan i frustrirajuć" prvenstveno zbog količine vremena koja će biti potrebna za redakturu dokumenata prije njihovog objavljivanja, zbog potrebe očuvanja nacionalne sigurnosti i međunarodnih odnosa.
Na saslušanju prošle godine, informacijski tribunal presudio je kako je Ashton zatražio "informacije koje su o velikog javnog interesa i važnosti". U početku je zatražio kopije dokumente koji obuhvaćaju razdoblje od bombaškog napada, Lockerbie bombing 1988. godine, u kojem je stradalo 243 putnika zrakoplova i 16 članova posade do revolucije 2011. godine u kojoj je Gaddafi svrgnut i ubijen. Na kraju je smanjio svoj zahtjev na dokumente od 1990 do 2002. godine, no najavio kako će zatražiti još.
Vladina agencija nije željela komentirati odbijaju li njegov zahtev zato što ne žele vidjeti nove dokaze nepoštenih i politički neugodnih aktivnosti koje bi tako opet izašle u javnost. Ashton je svoj zahtjev predao 2014. godine i nada se kako će mu dokumenti omogućiti bolji uvidi u ulogu koju je Velika Britanija imala u stvaranju današnje Libije.
Uključit će to i istragu oko britanskog odgovora na bombaški napad Lockerbie i Gaddafijevu podršku IRA te pobliže objasniti koja je uloga Velike Britanije u događanjima u Libiji.
"Javni interes za razumijevanje britanske politike prema Libiji je velik i neodoljiv. Jako je neobično i čudno da su svaki put odbijali moj zahtjev za slobodnim pristupom informacijama", rekao je Ashton.
