Zelenski otkriva strašno ukrajinsko oružje: Dronovi dometa 10 tisuća km

Sirene za zračnu opasnost u Moskvi, plamen koji guta naftne rafinerije u Sibiru i sibirski guverneri koji potvrđuju udare na vojne baze - prizori su to koji su do prije godinu dana bili nezamislivi. Danas su postali nova stvarnost rata u kojem je Ukrajina, zahvaljujući strelovitom razvoju domaće industrije bespilotnih letjelica, stratešku inicijativu prenijela duboko na ruski teritorij. Mit o sigurnoj pozadini je srušen, a domet ukrajinskih dronova postao je ključno pitanje za rusko vojno i političko vodstvo.

Geografija sukoba dramatično se proširila. Dok su u prvoj fazi rata udari bili ograničeni na područja uz granicu, ukrajinski inženjeri stvorili su letjelice koje danas mogu dosegnuti ciljeve udaljene i do tri tisuće kilometara. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nedavno je potvrdio da novi dronovi "Fire Point" već pogađaju ciljeve na dubini od 2070 kilometara, s planovima za skoro dosezanje i udaljenosti od 3000 kilometara.

Ove brojke nisu samo teorija. Jedan od najspektakularnijih primjera ove sposobnosti bila je "Operacija Paukova mreža" izvedena 1. lipnja 2025. godine. U koordiniranom napadu na pet ruskih zračnih baza, ukrajinske službe sigurnosti (SBU) uspjele su uništiti ili oštetiti desetke strateških bombardera.

Ukrajina planira nabaviti dronove s dometom do 10.000 kilometara do 2027. godine, izjavio je Vladimir Zelenski u intervjuu s američkom novinarkom Laurom Loomer, koja je posjetila Kijev.

"Ovo je vrlo važno. I Rusi i mi sada imamo dronove s dometom od 3000 kilometara. Ove godine imat ćemo dronove s dometom od 4000 kilometara. Sljedeće godine od 5000 do 10 000 kilometara“, rekao je Zelenski, prenosi Meduza. 

U prvoj polovici 2026. Ukrajina je pojačala napade dronovima na rafinerije duboko unutar ruskog teritorija, dosežući sve udaljenije ciljeve - posebno tvornice smještene u Sibiru i dalje na istok. U srpnju su napadi počeli ciljati skladišta Wildberryja u raznim regijama. Bez problema dosežu ciljeve 2500-3000 kilometara duboko u teritoriju Rusije. 

U ožujku 2025. Zelenski je objavio da je ukrajinska vojska uspješno testirala dron dometa 3000 kilometara. Dodao je da Ukrajina razvija cijeli niz oružja dugog dometa koje će "pomoći u osiguravanju državne sigurnosti".

Ekonomska računica u pozadini ukrajinske strategije bespilotnih letjelica otkriva ključ njezina uspjeha: asimetrično ratovanje u svom najčišćem obliku. Najjednostavniji taktički FPV dronovi, koji se masovno koriste na prvoj liniji za uništavanje tenkova i pješaštva, koštaju oko 400 američkih dolara po komadu. S druge strane, sofisticirane letjelice za duboke udare, koje mogu nositi značajan eksplozivni teret na tisuće kilometara, imaju cijenu koja se kreće od 110.000 do 300.000 dolara. Najčešće korišteni model za strateške napade stoji oko 270.000 dolara.

CARSTVO PAKETA Ekonomix WILDBERRIES To nije ruski Amazon, nego Amazon, Walmart i Alibaba u jednom

Usporedba ovih troškova s vrijednošću uništenih ciljeva je zapanjujuća. U spomenutoj "Operaciji Paukova mreža", dronovi ukupne vrijednosti nekoliko desetaka tisuća dolara nanijeli su štetu procijenjenu na sedam milijardi dolara. Uništeni bombarderi Tu-95MS i Tu-22M3 ne proizvode se još od raspada Sovjetskog Saveza, što ih čini praktički nezamjenjivima.

Ovaj uspjeh ne bi bio moguć bez rapidnog razvoja ukrajinske obrambene industrije. Suočena s nestabilnom zapadnom pomoći i nepouzdanim dobavljačima, Ukrajina je u manje od pet godina izgradila otporan i inovativan obrambeni ekosustav. Analitičari ga opisuju kao spoj "vojnika, startupa, volontera i vladinih agencija", što omogućuje da proizvod od prototipa do primjene na bojištu stigne u samo nekoliko tjedana. Dok je u prvoj godini rata gotovo sto posto ukrajinskih dronova ovisilo o kineskim komponentama, do 2025. taj je udio pao na 38 posto, a prazninu su popunili domaći proizvođači. Ukrajina je 2025. godine proizvela oko četiri milijuna dronova, a procjenjuje se da će u 2026. ta brojka dosegnuti između pet i šest milijuna. Ukrajinski dužnosnici tvrde da bi, uz dovoljna financijska ulaganja saveznika, mogli proizvoditi i do 20 milijuna dronova godišnje.

Rat dronovima je neprestana utrka u inovacijama. Dok Rusija pojačava svoje sustave za elektroničko ometanje, Ukrajina razvija nove tehnologije i taktike kako bi ih zaobišla. Kako bi se suprotstavili ometanju GPS signala, ukrajinski inženjeri koriste alternativne metode navođenja. Neki dronovi koriste optičke kabele koji ih povezuju s operaterom, čineći ih imunima na ometanje radioveze. Sve veći naglasak stavlja se i na umjetnu inteligenciju i autonomiju. Dronovi poput TFL-1, nakon što im operater zada metu, mogu nastaviti misiju autonomno čak i ako se veza prekine. Umjetna inteligencija se trenira za prepoznavanje specifičnih ciljeva i njihovih najranjivijih točaka. Primjerice, za "Operaciju Paukova mreža", AI je uvježbavan na muzejskim primjercima bombardera Tu-22M3 u Poltavi kako bi naučio ciljati spremnike goriva u krilima. Taktike su jednako inovativne, što pokazuje i spomenuta operacija s kamionima, koja je u potpunosti iznenadila ruske obavještajne službe.

UBIO 77 LJUDI 360° BREIVIK Norveška mu u zatvoru daje papige, Playstation, teretanu... Zašto?

Popis ciljeva ukrajinskih dronova svakim je danom sve duži i raznovrsniji, s jasnim ciljem sustavnog slabljenja ruskog ratnog potencijala. U posljednjih nekoliko mjeseci kampanja se intenzivirala, pogađajući ključnu infrastrukturu diljem Rusije.

Energetski sektor je primarna meta. Rafinerije nafte i skladišta goriva u mjestima poput Ilskog, Sankt Peterburga, Rjazanja, Saratova, Omska, Tuapsea i Ufe redovito su napadnute, što uzrokuje značajne požare, prekide u proizvodnji i nestašice goriva na benzinskim postajama u brojnim ruskim regijama. Ovi udari izravno utječu na rusku logistiku, otežavajući opskrbu vojske na bojištu. Uz rafinerije, česte mete su i elektroenergetska postrojenja, poput termoelektrana i trafostanica, što je dovelo do potpunih zamračenja u gradovima poput Belgoroda i prekida opskrbe strujom na okupiranom Krimu.

Vojna i obrambena industrija također je pod stalnim udarom. Napadnute su tvornice baruta poput "Elastika" u Rjazanskoj oblasti, pogoni za proizvodnju komponenti za krstareće rakete Iskander i protuzračne sustave Pancir u Voronježu te postrojenja ključna za ruski raketni program. Cilj je jasan: usporiti ili zaustaviti proizvodnju oružja koje Rusija koristi za napade na Ukrajinu.

Treća ključna kategorija su vojne baze i logistički pravci. Uz zračne baze poput Engels-2 i Saky, mete su i mostovi od strateške važnosti, poput Čonharskog mosta koji povezuje Krim s kopnom, te željezničke pruge. Udari sežu sve do Moskve, gdje su mete postali objekti poput moskovske rafinerije nafte i Centra za svemirske komunikacije u Dubni, ključnog čvorišta za ruske satelitske veze. Svaki od ovih napada ne samo da nanosi materijalnu štetu, već i prisiljava Rusiju da povlači dragocjene sustave protuzračne obrane s prve linije bojišta kako bi zaštitila svoju duboku pozadinu, dodatno rastežući svoje resurse. Jedan ukrajinski dužnosnik je to sažeo privatno: "Cijene takvih bespilotnih letjelica nisu samo oružje - one su alati strateškog slanja poruka."