Poput mnogih drugih drugih mladih i ambicioznih znanstvenika, José Pastor-Pareja, stigao je u SAD kako bi razvio svoju karijeru. Na Sveučilištu Yale radio je u najbolji svjetskim laboratorijima, surađivao sa stručnjacima i objavljivao radove u prestižnim časopisima.
No ubrzo je nestalo tog sjajnog 'američkog sna'. Španjolski genetičar borio se da obnovi svoju vizu a čak je zadržan dva sata na aerodromu nakon što se vratio s međunarodnog putovanja. Potaknut time te 2012. godine, donio je iznenađujući odluku i otišao u Kinu.
"Bila je to prilika koju mnogi nisu iskoristili", rekao je. No njemu je bilo teško odoljeti onome što mu se nudilo - veliki bonus, osigurana sredstva za istraživanje i prilika da izgradi centar za genetičko istraživanje od samog temelja.
Nakon desetljeća američke dominacije, kineska znanost ubrzano se razvija i napreduje, i znanstvenike poput Pastor-Pareje odvlači od SAD-a. Čak se i kineski znanstvenici koji su zemlju napustili, sve više vraćaju kako bi svoje karijere nastavili upravo u Kini - zemlji novih znanstvenih mogućnosti.
Kineska dominacija na znanstvenom polju
SAD godišnje potroši 500 milijardi dolara na znanstvena istraživanja, što je više nego bilo koja druga zemlja na svijetu. No za vrat im puše Kina, na drugom mjestu, a iza nje na trećem i četvrtom mjestu nalazi se EU i Japan. Po nekim navodima Kina bi do kraja ove godine trebala prestići SAD. Na tom je tragu i podatak kako je 2016. godine broj objavljenih kineskih znanstvenih publikacija po prvi puta bio veći od onih američkih.
Njihova znanstvena prednost i velike mogućnosti samo su maleni dio njihovih puno većih ambicija. Cilj predsjednika Xi Jinpinga je zamijeniti SAD na mjestu svjetske ekonomske super sile tijekom sljedeća tri desetljeća. Xi je tako najavio i kako će napraviti "vojsku svjetske klase do 2050".
"Dolazi sve više i više ljudi, to je sigurno. Trenutno je Kina najbolje mjesto u svijetu za pokretanje laboratorija", rekao je Pastor-Pareja.
Mnogi američki znanstvenici kažu kako je za vrijeme Trumpove administracije njihov rad podcijenjen, financiranje im je smanjeno a oštra migracijska politika prijetnja je međunarodnoj suradnji i dolasku mladih talentiranih ljudi koji su, u godinama prije, redovno doprinosili američkoj inovativnosti, piše The Washington post.
Kako smatra Denis Simon, koji je studirao i proučavao kineske znanosti tijekom 40 godina, sa Sveučilišta Duke Kunshan, Bijela kuća je bez znanstvenog savjetnika gotovo godinu dana, i tako znanosti zapravo nedostaje pravo vodstvo.
Upitna je i suradnja SAD-a i Kine, smatra. Nedavne restrikcije na H-1B vize poslale su poruku kineskim studentima da je "vrijeme da se vrate kući nakon diplome". Od 1979. godine SAD i Kina održavale su bilateralni dogovor, suradnju na području znanosti i tehnologije, na područjima poput biomedicine i fizike. U prošlosti je sporazum potpisan gotovo rutinski, naglasio je Simon, no to sada više nije tako.
Bolji uvjeti dio su velikog plana dominacije
Genetičar koji je SAD zamijenio Kinom specijalizirao se za proučavanje stanične biologije uz pomoć voćnih mušica - Drosophila melanogaster. Financiranje mu se smanjilo jer je to područje u SAD- u u problemima. U Kini s tim nema problema. Samo u Pekingu ima 30 laboratorija koji se bave takvim eksperimentiranjima, što je više nego u Bostonu ili San Franciscu. Znanstvenici se i sastaju svaka dva mjeseca kako bi podijelili svoja najnovija iskustva. Velki pomak napravljen je i na području medicine, posebno kirurgije, kako piše The Wall Street Journal.
"Ovom brzinom, Kina će uskoro prestići SAD", upozorio je senator Bill Nelson na siječanjskom kongresnom saslušanju o stanju američke znanosti. Naglasio je senator kako će SAD "izgubiti konkurentsku prednost koja nas je učinila najmoćnijim gospodarstvom na svijetu. "
Prednost na ovom području jako je važna kineskim vođama jer i puno govori o globalnom uspjehu zemlje. U Kini se tako nalaze 202 od 500 najsnažnijih i najmoćnijih super računala, što je 60 sistema više nego u SAD-u. Najveći radio teleskop ikad izgrađen Aperture Spherical Telescope je masivan i dug 500 metara, a 'težak' 180 milijuna dolara. Njegova konstrukcija zahtijevala je preseljenje gotovo 9000 stanovnika provincije Guizhou gdje se nalazi.
Predsjednik Trump naredio je NASA-i da vrati astronaute na Mjesec, no gore bi moglo biti tijesno budući da prema mjesecu do kraja ove godine planiraju krenuti i Kina i Indija. Kina tako i surađuje s Europskom svemirskom agencijom na izgradnji potencijalne baze na Mjesecu.
Prošle godine, kineski znanstvenici proizveli su "isprepletene fotone", svjetlosne čestice povezane na kvantnoj razini, na satelitu u orbiti gotovo 500 metara u visinu. Čestice su bile usmjerene na lokacije na Zemlji, udaljene oko 1000 km i ostale su povezane - što bi mogao biti, potencijalno, korak prema novom obliku sigurne komunikacije.
Također prošle godine kineski znanstvenici bili su prvi koji su uspješno klonirali majmuna koristeći istu tehnologiju kao i u slučaju ovce Dolly. Genetski identični primati, kako su rekli njihovi kreatori, mogli bi ubrzati medicinsko istraživanje i povezati ga s liječenjem, a ne razlikama u genima.
Želja im je postati vođama i na polju razvoja umjetne inteligencije, s ciljem da to do 2030. godine bude industrija teška 150 milijardi dolara. Posebno su jaki na polju razvoja facijalnog prepoznavanja, tehnologije koju se još ove godine planira koristiti i na aerodromima.
Komunističko naslijeđe
Njihov znanstveni uspjeh posebno je važan ako se prisjetimo njihove prošlosti, posebno one tijekom 1966. - 1976. godine za vrijeme kulturne revolucije. Tada su akademici proglašeni "kontrarevolucionarima" a mnoga su sveučilišta zatvorena. To je, nedvojbeno, ostavilo traga na znanstvenom razvoju.
Tek nakon smrti Mao Ce-tunga 1976. godine počeli su se podizati. Upotrijebili su metodu po kojoj je autoritarna komunistička partija i postala poznata - dugoročno strateško planiranje.
Početkom 2000. najavili su svoj ambiciozni 15-godišnji plan za ulaganjem od 2,5 posto domaće proizvodnje u znanstvena istraživanja i razvoj do 2020. godine. Predstavili su i planove po kojima su zapadne kompanije, gladne kineskog tržišta, dijelile tehnologiju sa kineskim suradnicima. Po nekim američkim agencijama, kineske vojne i obavještajne agencije krale su istraživanja ključnih američkih tehnoloških kompanija.
2015. godine kineski premijer Li Keqiang objavio je plan koji bi trebao podići zrakoplovstvo, robotiku i ostale tehnološke industrije nazvan "Made in China 2025", što je iskoristio američki predsjednik Trump kada je, u trgovinskom ratu s Kinom, predloženim tarifama pogodio upravo to područje.
Thousand Talents, je program kojim su posebno obuhvaćeni, tijekom proteklog desetljeća, oni koji su studirali na američkim elitnim ili svjetskim sveučilištima. Cilj mu je velikim količinama novca privući takve ljude nazad u Kinu. Dotaknuo je i mali broj stranih stručnjaka.
Jedan od njih, kalifornijski kemičar Jay Siegel, postao je dekan škole za farmaceutsku znanost i tehnologiju na Sveučilištu u Tianjinu. Pozvao je i dobitnika Nobelove nagrade Frasera Stoddarta, na suradnju sa sveučilištem.
"Program je objavljen u savršenom trenutku, 2008. godine, za vrijeme globalne ekonomske krize. I sada je toliko uspješan da je gotovo premašio sva očekivanja", rekao je Cong Cao, sa sveučilišta Nottingham u Ningbou.
Program je u Kinu doveo više od 7000 znanstvenika i poduzetnika, koji su dobilo oko 160.000 dolara bonusa, i obećanje vlasti o dugogodišnjem financiranju istraživanja. Veliki interes vlada i za stipendijama.
"Tražili smo 20 ljudi, a dobili 1300 zahtjeva kandidata sa svih strana svijeta", rekao je Simone sa Sveučilišta Kunshan. Istovremeno rade i na ubrzanom razvoju svojih talenata, pa su se tako na godišnjoj razini sa 34.000 doktorskih titula na području znanosti skoro približili američkim od 40.000.
Umjesto konkurentskog nadmetanja raditi na suradnji
Iako je SAD i dalje lider na području obrazovanja, Kina vodi na polju razvoja i usavršavanja.
Unatoč velikim pozitivnim pomacima ovo se područje u Kini i dalje bori s nizom problema. Vezano je to i uz objavu znanstvenih publikacija, a velika proizvodnja istih, znači da se izrađuju na brzinu i da se često objavljuju "smeća" kako bi se mogla ispuniti očekivanja. Prošle je godine 100 znanstvenih dokumenata na kojima je radilo stotine kineskih autora povučeno zbog prevara.
Pod kritikom je i rekordan broj patenata, za koje se mnogi pitaju koliko su zapravo kvalitetni i novi. I njihovom istraživačkom kulturom, kao i drugim stvarima u zemlji, dominira politika, a to im možda malo onemogućava privlačenje još većeg broja talentiranih stručnjaka.
Iako istraživanja nastaju brže i brže primjenjuju neke tehnike, sumnja oko njih vodi se prvenstveno po pitanju etike.
I dalje tako Kina, kako će reći mnogi stručnjaci, SAD-u može puno ponuditi i američke vlasti zapravo bi trebale poticati suradnju a ne suparništvo. Znanost je humano područje, kažu stručnjaci, i postaje globalno i kooperativno. I na području raznih publikacija američki stručnjaci će često surađivati s kineskim,.
Vođe u Washingtonu trebali bi prihvatiti duh suradnje znanstvenika, Simon naglašava i dodaje kako se Kinu ne bi trebalo gledati kao prijetnju.
"Kinezi, po prvi puta, stvarno imaju nešto što nam mogu ponuditi. Američki interes bi trebao biti da im se priključe", naglašava Simone.
