„Ljudi su došli na zapadnu hemisferu prije 20.000 godina. Tad su došli u kontakt s biljkom koja im nanosi bol. Unatoč tome, u pet zasebnih pokušaja, čili paprike pripitomljene su u zapadnoj hemisferi jer su ljudi otkrili da su korisne, i to u ljekovite svrhe“, kaže Paul Bosland s New Mexico državnog sveučilišta.
Čili papričice uvijek su bile karakteristične za zdravlje, ali i bol, te je njihovo korištenje među liječnicima i nutricionistima do danas ostalo sporno pitanje.
Veliko istraživanje objavljeno ovoga ljeta u britanskom medicinskom časopisu, tvrdilo je da je prehranaispunjena sa začinima, uključujući i čili, korisna za zdravlje.
Ekipa s kineske Akademije medicinskih znanosti pratila je zdravlje gotovo pola milijuna sudionika u Kini tijekom nekoliko godina. Otkrili su da su osobe koje su jele začinjenu hranu jednom ili dva puta tjedno imale 10 posto nižu stopu smrtnosti od onih koji su jeli manje od jednom tjedno začinjenu hranu. Rizik od smrti smanjivao se još i više kod osoba koje su jele začinjenu hranu šest ili sedam dana u tjednu.
Čili papričice bile su najčešće korišteni začin, a oni koji su jeli svježi čili imali su manji rizik od smrti ili raka, srčano-žilnih bolesti i dijabetesa.
Jedan od autora studije, Lu Qi, koji je priznao da je i sam oduševljen začinjenom hranom, rekao je da je vjerojatno puno razloga za njezine prednosti.
„Podaci ohrabruju ljude da jedu začinjeniju hranu kako bi poboljšali zdravlje i smanjili rizik od smrti u mlađim godinama“, kaže Qi, nutricionist u Harvart TH Chan školi javnoga zdravlja, ali napominje i da takva hrana nije dobra za one s probavnim problemima ili čirom na želucu.
Tajno oružje čilija leži u kapsaicinu koji se nalazi u žilicama na kojima se nalazi sjeme. Upravo kapsaicin čini čili ljutim, a jačina se mjeri prema Scovilleovoj mjernoj jedinici što je broj puta koliko se uzorak osušenog čilija mora razrijediti u vodi sa šećerom prije nego izgubi svu ljutost. Zelene paprike, primjerice, iznose nula. No, habanero paprike imaju vrijednost između 100.000 i 150.000 Scovillea dok čisti kapsicin iznosi 16 milijuna.
Od suzavca do antibakterijskog začina
Čili se koristio još kao suzavac prije kolumbovog vremena, kada su Maye spaljivali rovove kako bi napravili dimnu zavjesu koja „grize“.
Prema drevnom asteškom kodeksu, roditelji su djecu za kaznu stavljali bizu jama u kojima je gorio čili. Međutim, Asteci bi čili stavljali i na bolesni zub kako bi smanjili zubobolju, a primjena kapsicina kao analgetika je ostala popularna sve do danas.
Joshua Tewksbury, prirodni povjesničar sa Sveučilišta Washington, smatra da je peckanje koje osjetimo kad dođemo u kontakt s čilijem - evolucijski trik. „Zapravo ne bismo bili povrijeđeni kapsicinom kao da diramo vrelu peć, ali naš mozak ne misli tako“, kaže on dodajući da svi sisavci dijele taj osjećaj, ali ne i ptice. „One mogu jesti čili kao kokice i ne osjećati ljutost“.
Na taj način, Tewksbury pretpostavlja, biljka je evoluirala kako bi tjerala životinje koje je žele sasjeći svojim zubima, ali ne i onima koji bi joj mogli pomoći u širenju.
Za ljude je važnije pitanje kako čili rastjerava bakterije. To je bilo od velikog značaja u danima prije medicine i hladnjaka, kada su, posebice u tropskoj klimi, ljudi bili osjetljivi na bakterije koje su im mogle izravno naštetiti ili pokvariti hranu. Budući da čili ubija ili inhibira 75 posto takvih patogena, on im je bio nužan sastojak u očuvanju hrane.
Dvije ili tri godine nakon što je Kolumbo donio sjeme kapsaicina natrag u Novi svijet 1493. godine, portugalski trgovci uzeli su biljku i odnijeli je u Aziju gdje su je počeli koristiti u kuhinji.
Ponekad se kaže da ljudi u toplijim zemljama koriste više čilija jer se od njega znoje, što ih onda hladi. No, 1998. godine, znanstvenici sa Sveučilišta Cornell istaknuli su da je veća upotreba začina u državama poput Indije, Tajlanda i Kine povezana s njihovom antibakterijskom funkcijom.
Proučavajući knjige recepata iz svih krajeva svijeta, znanstvenici su otkrili da je veća šansa da će se začini koji uključuju čili koristiti u područjima bliže ekvatoru, kao i u vlažnim dolinama, nego na visokim proplancima.
Ostatak priče o dobrobiti čili papričica pročitajte na BBC-ju.
