Velika analiza objavljena u Lancet časopisu za dijabetes i endokrinologiju, tijekom koje su pregledani rezultati 53 dugoročna istraživanja, koja su provođena od 1960. godine, usporedila je dijete u kojima je sudjelovalo više od 68.000 ljudi, te je došla do zaključka da je stari savjet - da je za mršavljenje bitno izbaciti masti iz prehrane - loš.
"Nema dokaza koji bi išli u prilog preporukama s malim unosom masti", izjavila je autorica istraživanja dr. Deidre Tobias iz bostonske Brigham ženske bolnice, koja predaje i na Harvardu.
"Iza trenutno popularnog savjeta da se iz prehrane izbace masti, koje sadrže dvostruko više kalorija po gramu od ugljikohidrata i bjelančevina, krije se razmišljanje da ćete smanjivanjem unosa masti prirodno mršaviti. Ali naši dokazi ukazuju na suprotne rezultate."
Sljedbenici dijeta koje su bogate mastima, a ograničavaju unos ugljikohidrata, popout Atkinsa, ne trebaju se doduše previše veseliti. Naime, iako je ovo istraživanje pokazalo da one bolje funkcioniraju od dijeta s malim unosom masti, otkriveno je da niti jedna dijeta ne postiže posebno dobre rezultate - dugoročno gledano (što se definira kao razdoblje dulje od godinu dana).
Mnogi smršave tijekom šest mjeseci, ali nakon toga prestanu gubiti kilograme, a ako odustanu od dijete, obično i povrate kilograme.
Tijekom ispitivanja, ljudi koji su pazili na unos ugljikohidrata izgubili bi, u prosjeku, tek jedan kilogram više od onih koji su pazili na unos masti, te bi nakon godinu dana, u prosjeku izgubili ukupno 3.75 kg.
Keith Hall, iz Nacionalnog instituta za dijabetes i probavne i bolesti jetre iz Bethesda u SAD-u smatra da je glavni razlog zašto ljudi ne smršave više to što odustaju od dijete daleko prije nego bi prošla godina. On ističe i da su isto tako potrebna daljnja istraživanja o tome kako pomoći ljudima da smršave i ne povrate izgubljene kilograme.
"Ono što nam je jasno jest da je dugotrajno pridržavanje dijete kao rupa bez dna, i to bez obzira je li riječ o smanjenom unosu masti, ugljikohidrata ili nečeg trećeg", kaže Hall.
I drugi se suglasni da je potrebno više istraživati kako ne povratiti izgubljene kilograme, iako neki, poput profesora Naveeda Sattara sa Sveučilišta iz Glasgowa, napominju i da je nužno da se spriječi prvotna pretilost.
"Za to područje nam je potrebna provedba posebnih istraživanja i podaci od vlade, prehrambene industrije, formule hrane, moramo uzeti u obzir poreze i slično... Kako bi se individualci lakše usmjerili prema boljim odlukama kad je u pitanju hrana."
Čak i mali gubitak kilograma može pomoći pretilim ljudima sa stanjima poput dijabetesa, iako je prije svega nužno u potpunosti zamijeniti prehrambene navike zdravijima.
No ako želite dugoročnije rezultate, za prvu ruku, umjesto prehrane sa smanjenim unosom masti, radije se odlučite za prehranu s manje ugljikohidrata, tj. onu koja sadrži dosta masti, poput mediteranske.
Dakle, uživajte u maslinovom ulju umjesto u maslacu. Jedite puno ribe, voća, orašastih plodova, povrća i žitarica.
A iako se ne morate odreći tjestenine, kruha i mesa, njih jednostavno jedite rjeđe i u manjim količinama, piše Guardian.
