Prošlog mjeseca je objavljen rad u 'Organizational Behavior and Human Decision Processes', koji tvrdi da sarkazam može utjecati na kreativnosti i sposobnosti rješavanja problema.
U otkrivanju ovoga, znanstvenicima je pomoglo više od 300 ispitanika koji su trebali dati ili primiti sarkastičan komentar od drugih i zatim riješiti jedan kreativan zadatak.
Morali su naime u strip dodati 'završnu foru' zbog koje sve postaje smiješno, i to ili u obliku normalnog razgovora ili kao sarkastični odgovor.
Znanstvenici su nakon toga mjerili kreativnost uz pomoć niza zadataka. U jednom su ispitanici morali uz pomoć različitih predmeta 'prikačiti' svijeću na zid i to tako da vosak s nje ne kapa na obližnji stol.
64 posto uključenih, koji su prethodno komentirali na sarkastičan način, izvršili su zadatak, u usporedbi s 30 posto u kontrolnoj skupini. A među onima koji su 'primili' komentar, 75 posto ih je riješilo zadatak.
"Općeniti oblici sarkazma promoviraju kreativnost putem apstraktnog razmišljanja i to za osobe koje se izražavaju sarkastično, kao i one koji primaju sarkastične komentare", zaključili su istraživači.
No isto tako su otkrili i da sarkazam vodi prema svađama među ljudima s niskom razinom međusobnog povjerenja, vjerojatno zato što se prijatelji poznaju dovoljno dobro da prepoznaju međusobne sarkastične šale, a ne dožive ih kao napad.
Uz to, sarkastični ljudi trebali bi biti svjesni medija kojeg koriste za vrijeme komunikacije. Novinarka Caitlyn Dewey nedavno je pisala o tome kako je istraživanje iz 2006. godine otkrilo da čitatelji nisu mogli identificirati sarkazam u više od 40 posto sarkastičnih mailova, dok je drugo istraživanje otkrilo da odrasle osobe teško shvaćaju sarkazam na Twitteru.
Ako druga osoba ne zna kako primiti šalu, tad sarkazam može završiti svađom, u onom što bi inače bila opuštena društvena interakcija, piše Mic.
